Društvenim mrežama otkad je bivši SDP-ov ministar Orsat Miljenić imenovan na čelo povjerenstva za istraživanje Agrokora kruži fotografija njega i aktualnog premijera Andreja Plenkovića iz mlađih dana.
Zanimljivo je da su obojica radili u Ministarstvu vanjskih poslova, Miljenić od 1996. do. 2000. godine, a Plenković od 1994. do 2002. godine.
Agrokor: Plenković svoj sukob interesa rješava dopuštanjem sukoba interesa SDP-u
Krije li se u tome razlog Plenkovićevog rehabilitiranja Miljenića?
Prošla SDP-ova vlast je isto tako kao i prethodne HDZ-ove zapravo odgovorna za stanje u koje je Agrokor doveo hrvatsko gospodarstvo.
Saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor je osnovano na sjednici Hrvatskog sabora u srijedu. 11 glasova je bilo protiv, 13 suzdržanih, 113 glasova za.
Povjerenstvom će predsjedati SDP-ov Orsat Miljenić, tajnica je HDZ-ova Marija Jelkovac, a članovi su: Milijan Brkić, Ante Babić i Josip Borić iz redova HDZ-a, zatim SDP-ov Gordan Maras, Nikola Grmoja iz Mosta, Stjepan Čuraj iz HNS-a i Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku.
Hasanbegović: Povjerenstvo za Agrokor je udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa
Tijekom rasprave u Saboru zastupnik Neovisni za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović upozorio je kako “sastav povjerenstva nije rezultat dogovora svih klubova već rezultat obiteljsko-stranačkog konzultiranja SDP-ovog Bauka i HDZ-ovog Bačića”.
Istaknuo je kako će povjerenstvom predsjedati ministar iz Milanovićeve Kukuriku-vlade, Orsat Miljenić, zapamćen po predlaganju zakona “lex Perković”, kojim se htio staviti izvan hrvatskog i europskog pravnog sustava što predstavlja “udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa”.
„Predlažemo da za vanjske suradnike angažirate i Todorića, Perkovića i Mustača jer će predsjednik uspjeti pronaći rješenje i za to“ rekao je Hasanbegović.
Tako je podsjetio na činjenicu da se radi o osobi za čijeg je mandata na čelu Ministarstva pravosuđa 2013. došlo do spornog zakona, nazvanog “Lex Perković”, zbog kojeg je Hrvatska dovedena na rub sankcija. U nijednoj pravnoj zemlji nakon takvog poteza osoba ne bi mogla biti na nekoj važnoj poziciji.
“Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je tada glasnogovornica Europske Komisije Mina Andreeva kada ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske.
Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV ustvrdio je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Donošenje tzv. “Lex Perković” 2013. nanio je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u, a jedan od gorljivih zagovornika spornog zakona bio je Osat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
