Državno sudbeno vijeće (DSV) “samostalno je i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj”.
DSV, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
> TIH: Državno sudbeno vijeće – Sustavna greška odgovorna za kaos u sudbenoj vlasti
Državno sudbeno vijeće odluke bi trebalo donositi “na nepristran način, a na temelju kriterija propisanih zakonom”. Članovi DSV-a biraju se na razdoblje od četiri godine, s tim da članom Državnoga sudbenog vijeća nitko ne može biti više od dva puta.
“Sustav mora počivati na odvojenosti i neovisnosti pojedinih stupova vlasti kako bi se osigurala učinkovitost, a toga u ovom tijelu nema, upozorili su u subotu iz Transparency International Hrvatska povodom ogromnog nezadovoljstva građana presudom u Šibeniku, pitajući se “kako je moguće da je predsjednik Istražnog povjerenstva za Agrokor ujedno je i član Državnog sudbenog vijeća”?
Tko su članovi Državnog sudbenog vijeća?
1. Nediljko Boban, sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske – Suca Bobana izabrali su po treći put 2015. u DSV, a Ustav dopušta samo dva. Večernji list navodi da je bio u DSV-u 2005. i 2009. godine. Ustavni sud odbio je tužbu Mislava Kolakušića protiv Bobana, zaključujući da “Kolakušić ustavnoj zabrani da nitko ne može biti član DSV-a više od dva puta pristupa ‘mehanički’ jer ju ne sagledava ‘kontekstualno, ne uzima u obzir ni promjene u ustavnom okviru države ni prijelazni režim između dvaju ustavnih razdoblja, ali ni činjenice i okolnosti konkretnog slučaja'”.
2. Neven Cambj, sudac Županijskog suda u Splitu, izabran 2015. Medijski se istaknuo, kako navodi Večernji list tužbom za novinare koji su o njemu negativno pisali vezano uz istragu u aferi Brodosplit.
3. Sabina Dugonjić, sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, izabrana 2015.
4. Mijo Galiot, sudac Općinskog suda u Splitu, zamjenik predsjednika DSV-a, izabran 2015.
5. Prof. dr. sc. Igor Gliha, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, izabran 2015.
6. Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izabran 2015.
7. Prof. dr. sc. Eduard Kunštek, profesor Pravnog fakulteta u Rijeci, izabran 2015
8. Ivica Veselić, sudac Županijskog suda u Zagrebu, izabran 2015.
9. Željko Šarić, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik DSV-a, izabran 2015.
10. Željko Lacković, saborski zastupnik
11. Mr. sc. Orsat Miljenić, saborski zastupnik, izabran 2017. Bivši SDP-ov ministar pravosuđa, odnedavni predsjednik istražnog povjerenstva za Agrokor
Podsjetimo, sredinom ožujka 2017. Odbor za pravosuđe predložio je Hrvatskome saboru da za članove Državnoga sudbenog vijeća imenuju SDP-ovca Orsata Miljenića i Miroslava Šimića iz Mosta, a za članove Državnog odvjetničkog vijeća (DOV) SDP-ovca Peđu Grbina iz oporbe te Dražena Bošnjakovića od vladajućih.
> Zašto je Plenković rehabilitirao Miljenića?
Prema Ustavu, DSV i DOV trebaju imati po 11 članova, i to sedam iz redova sudaca, dva sveučilišna profesora te dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz oporbe.
Na istoj je sjednici, među prijedlogom oporbe, bio i onaj Kluba Živog zida i Snage, koji su za DSV i DOV predložili Gorana Aleksića i Ivana Pernara, što nije prošlo.
“Nitko do sada izvan sudsko-pravnih krugova nije ušao u DSV i mislim da bi bilo dobro da netko sustav pogleda i iz drugih cipela”, rekao je Aleksić.
> Hasanbegović: Povjerenstvo za Agrokor je udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa
Uslijed promijenjenih političkih okolnosti nakon kojih je Most otišao u oporbu, Klub zastupnika HDZ-a predložio je Hrvatskom saboru razrješenje Mostovca Miroslava Šimića dužnosti člana DSV-a te da se umjesto njega članom DSV-a iz reda parlamentarne većine imenuje Željka Lackovića, nezavisnog kandidata koji je saborski zastupnik postao kao zamjena za Milana Bandića.
Na koji su način zakonodavna i izvršna vlast odvojene ako u DSV-u sjede saborski zastupnici?
Uz Orsata Miljenića (SDP) odlaskom Mosta u oporbu, oba zastupnika bila su iz oporbe, pa su vladajući predložili zamjenu. Šimić je u ožujku imenovan članom DSV-a, i to nakon višemjesečnog natezanja između HDZ-a i Mosta tko će dati predstavnika većine u DSV.
Zanimljivo je da je HDZ nakon toliko mjeseci pregovora s Mostom u DSV, umjesto svog člana, bez problema dao nekome tko nije član HDZ-a, odnosno Željku Lackoviću koji je u Sabor ušao na listi Milana Bandića i koji čini dio vladajuće većine, istaknuo je Večernji list.
Kako su se u medijima također pojavili i netočni napisi da Miroslav Šimić nije prisustvovao niti jednoj sjednici DSV-a, reagirao je politički tajnik i saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista Nikola Grmoja.
“Riječ je o prilično jalovim pokušajima da se opravda činjenica da će o odabiru sudaca, a u konačnici i hrvatskome pravosuđu odlučivati pojedinac kojega je odabrao Milan Bandić, političar koji je postao simbolom korupcije u Hrvatskoj. Državno sudbeno vijeće važno je političko tijelo koje utječe na temelj demokratske države – pravosuđe, i u njemu moraju sudjelovati neovisni ljudi, a ne osobe na koje može utjecati političar s nizom afera za koje tek treba odgovarati”, izjavio je za Večernji list Grmoja.
Možemo li očekivati da će SDP-ov Orsat Miljenić, za čijeg je mandata na čelu Ministarstva pravosuđa 2013. došlo do spornog zakona nazvanog “Lex Perković”, pošteno i nepristrano, bez političkih utjecaja voditi Istražno povjerenstvo za Agrokor ili isto tako djelovati u Državnom sudbenom vijeću i npr. izboru sudaca koji će sutra možda voditi postupak protiv Agrokora?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
