Milorad Pupovac – štovatelj Tita izabran za predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava

Foto: fah

Milorad Pupovac je u ponedjeljak izabran za predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, iako on osobno podržava lik i djelo Josipa Broza Tita, pod čijim totalitarnim režimom su masovno kršena ljudska prava, što priznaju i Rezolucija Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina iz 2006. i Deklaracija Hrvatskog sabora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski sabor je na sjednici donio odluku o razriješenju Furia Radina na mjestu predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a zamijenio ga je Milorad Pupovac. Iako je promjena službe učinjena u sklopu nove raspodjele saborske većine, podsjetimo, Bruna Esih, koja se zalaže za razotkrivanje Titovih zločina, je istom odlukom Sabora razriješena članstva u tom Odboru.

Podsjetimo, u svome pozdravnom govoru na Petrovoj gori Pupovac je rekao kako je antifašistički pokret “prerastao u pokret ravnopravnosti, slobode i bratstva”, dok su oni koji su 1945. bježali prema Austriji, bježali “od vlastite savjesti i od vlastitog zločina, koji su zgriješili i prema Bogu i prema čovjeku” te je zabilježeno njegovo negiranje zločina na Bleiburgu:

Pupovac je pojasnio da “Bleiburg nije mjesto stradanja, nego mjesto obnavljanja ideologije i političkih vrijednosti koje ne mogu prihvatiti i koje moraju ostati iza nas ako se želimo okrenuti budućnosti.”, prenosi HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Rezoluciji Parlamentarne Skupštine Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina iz 2006. stoji:

“Totalitarni komunistički režimi što su vladali u Središnjoj i Istočnoj Europi u prošlome stoljeću, a kakvi i danas postoje u nekoliko zemalja u svijetu, bili su bez iznimke obilježeni masovnim kršenjem ljudskih prava. Ta kršenja, koja se razlikuju ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju, uključivala su ubojstva i pogubljenja, kako individualna tako i kolektivna, umiranje u koncentracijskim logorima, smrt od gladi, deportacije, mučenje, prisilni rad i druge oblike kolektivnog fizičkog mučenja, progone zbog etničkih ili vjerskih razloga, odricanje slobode savjesti, mišljenja i izražavanja, slobode tiska, te odsutnost političkog pluralizma.”

Deklaracija Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine, prenosi točku 2. Rezolucije Parlamentarne Skupštine Vijeća Europe te navodi:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

6. Hrvatski sabor je uvjeren da su znanje i svijest ljudi o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne i nacionalnih zajednica prema prošlosti može i mora biti smjernica za naše buduće akcije.

7. Hrvatski sabor vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.

9. Rasprave i osude koje su se dosad izvršile na nacionalnoj razini nekih država članica Vijeća Europe, kao i osude zločina totalitarnog komunizma koje sadrži Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima), obvezuje i Hrvatski sabor na osudu svakog i svih zločina koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni nad građanima Hrvatske i Hrvatima u zemlji i svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

10. (…) Istodobno, Hrvatski sabor smatra da on sam treba postati ključna nacionalna institucija za osudu zločina jugoslavenskog i hrvatskog totalitarnog komunizma te da se sustavnim istraživanjem povijesti tih zločina trebaju baviti znanstvene i pravosudne institucije.

11. Zbog toga se Hrvatski sabor pridružuje Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Europe u snažnoj osudi masovnog kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i istodobno izražava sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu.

12. Hrvatski sabor se pridružuje pozivu koji je Parlamentarna skupština Vijeća Europe uputila svim komunističkim ili post-komunističkim strankama da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.

13. Hrvatski sabor dijeli uvjerenje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe da će ova jasna pozicija međunarodne zajednice omogućiti daljnje pomirenje. Dapače, da će moguće ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i objektivnoj provjeri toga što se dogodilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.