Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je u utorak da Hrvatskoj ne prijeti recesija te da će hrvatsko gospodarstvo rasti značajno više od dva posto, a da se negativnom utjecaju usporavanja drugih ekonomija na hrvatski turizam može doskočiti podizanjem kvalitete u tom sektoru.
Ćorić je to kazao odgovarajući na pitanja novinara ispred zgrade Vlade uoči sastanka koalicijskih partnera, upitan za mišljenje o teorijama da bi 2020. moglo doći do recesije na globalnoj razini i treba li to Hrvatsku zabrinjavati.
Kako je kazao, iako naznake recesije u nekim zemljama postoje, prije svega u Njemačkoj i Italiji, vjeruje da će hrvatsko gospodarstvo, i prema procjenama koje su revidirane zadnjih tjedana, rasti znatno više od dva posto, a kako se u Vladi nadaju da određeni investicijski ciklusi mogu taj rast dodatno pospješiti.
Europska komisija ovih je dana blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.
Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), pak, u ponedjeljak su objavili da temeljem CEIZ indeksa za prosinac 2018. koji iznosi -0,9 indeksnih bodova, očekuju da je godišnja stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2018. mogla iznositi 2,3 posto, značajno manje od očekivanja temeljenih na podacima za listopad i studeni, a za cijelu prošlu godinu prognoziraju stopu rasta BDP-a od 2,6 posto.
“U tom kontekstu, ne vidim da Hrvatskoj prijeti recesija”, ustvrdio je Ćorić uoči sastanka u Vladi s koalicijskim partnerima.
Napominje da će usporavanje ekonomske aktivnosti u nekim drugim zemljama utjecati na vrlo važan segment ekonomije, turizam, no neovisno o tome, siguran je da će se podizanjem kvalitete u turističkom sektoru “na neki način doskočiti tom problemu”.
Na pitanje o usporedbi moguće nadolazeće recesije s globalnom financijskom krizom iz 2008. godine, Ćorić je ocijenio da se ta godina, općenito na globalnoj razini, ne može više ponoviti, zbog toga što su svjetsko gospodarstvo i financijski sektor danas potpuno drugačiji, a “alarmi se pale na same prve naznake recesijskih kretanja, dok je 2008. to došlo jako iznenada”.
Upitan pak o spominjanom potencijalnom iznosu od 10 milijardi kuna koji bi država trebala dati za sanaciju i restrukturiranje Uljanika, Ćorić je odgovorio da su to iznosi o kojima uopće ne treba razmišljati.
Povjerenik Sindikata metalaca: U Uljaniku gore od procjene – trošak i do 1,4 mlrd eura
“Ja nisam involviran u rješenje tog problema, međutim to jednostavno nisu iznosi o kojima se smije razmišljati”, ustvrdio je Ćorić, dodavši da je to njegov osobni stav.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
