Povjerenik Sindikata metalaca: U Uljaniku gore od procjene – trošak i do 1,4 mlrd. eura

Foto: snimka zaslona

Nakon što je Brodosplit Tomislava Debeljaka izabran za strateškog partnera Uljanik grupe nužno je odmah napraviti program restrukturiranja.

Ako se pokaže da je novi strateški partner financijski nesposoban, nastat će ozbiljan problem. Vremena za osiguravanje “novog života” brodogradnje u Rijeci i Puli više nema. Koliko će država morati izdvojiti za sanaciju? Je li uistinu došao kraj mukama Uljaniku i 3. maju?

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su pomoćnik ministra gospodarstva Zvonimir Novak, član Uprave DIV grupe Darko Pappo, povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Uljaniku Đino Šverko, predsjednik Sindikalnog odbora za opstojnost 3. maja Juraj Šoljić, predsjednik županijske skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić i zamjenik gradonačelnika Pule Robert Cvek.

Na pitanje kakva je krva slika Uljanika Papo je rekao da je dubinsko snimanje Uljanika proveo tim iz Brodosplita i jedne vanjske konzultantske kuće.

– Temeljem analiza došli smo do rezultata da je ukupno stanje puno gore nego smo procjenjivali prije toga. To smo saželi u izvješće u ponudi gdje svi oni koji su zainteresirani za taj proces – uprava Uljanika i ministarstvo gospodarstva, odnosno Vlada, mogu temeljem tih naših podataka provesti samostalnu analizu, prihvatiti ih kao takve ili o bilo čemu oko toga razgovarati, rekao je Pappo.

– Imamo iskustva u preuzimanju poduzeća, imamo iskustva i u restrukturiranju brodogradilišta. Mi u našoj analizi uzimamo najgori mogući scenarij. On kao takav u konačnici ne mora nužno biti takav. U vremenu koje je pred nama mogući dio procijenjenog troška koji ima veze s poslovanjem u prošlosti može se umanjiti. Npr. brod je otkazan, mogu se ili ne moraju aktivirati jamstva, tu su posljedice prava koje kupci otkazani brodova imaju, odštete – to je široka paleta troškova odnosno cijene koju bi restrukturiranje trebalo podnijeti, objasnio je Pappo.

Brojku od 1,4 milijarde eura komentirao je i Novak. Rekao je da su u ministarstvu gospodarstva bili malo iznenađeni kad su vidjeli brojku od 1,4 milijarde eura.

– Na zadnjim sastancima prije otvaranja “data rooma” imali smo sastanke s upravom i tada s odabranim strateškim partnerom gdje su te brojke bile uvelike manje – oko 650 milijuna eura. Popelo se na 830 milijuna eura kao ukupni trošak restrukturiranja u koje su ulazile i investicije za dislokaciju pojedinih dijelova proizvodnje, investicije u softver i drugo. Trošak poslovanja i trošak i koji je mogao pasti na državu kretao se oko 650 milijuna eura, objasnio je Novak.

Na pitanje da se pojavila informacija kako Brodosplit od države traži da odmah na ime restrukturiranja da 1,4 milijarde eura te da je toliko spreman dati i Brodosplit zajedno s talijanskim partnerom ali ne odmah nego kroz 10 godina te da to potvrdi ili opovrgne Pappo je rekao da Brodosplit od države ne traži ništa.

– U našoj ponudi je jasno istaknuto: Brodosplit i potencijalna akvizicija Uljanika ne uključuje bilo kakve posljedice proteklog poslovanja, dakle one troškove ili odljeve koji su već dospjeli, oni koji će tek dospjeti ili bilo koji troškovi koji imaju uzrok iz prošlog poslovanja. Koliko će to na kraju biti to će pokazati samo restrukturiranje. Ove brojke su izračun maksimalne vrijednosti koje se pojavljuju i izlaze iz tih analiza. Da bude svima jasno: za buduće poslovanje za koje bi mi kao novi vlasnik Uljanik grupe trebali biti odgovorni mi od države ne tražimo niti jedne jedine lipe. Država ima dvije opcije: Jedna je da podupre restrukturiranje sa državnom potporom, a druga je da ne podupre i da društvo ide u stečaj ili likvidaciju. I u jednom i u drugom slučaju država ima trošak. Mi smo u našoj ponudi pokušali dati analizu koliko bi državu koštao stečaj odnosno likvidacija cijele grupe, a koliko restrukturiranje. Želim naglasiti da restrukturiranje s pozitivnim ishodom znači da će dio tih sredstava državi biti vraćen, objasnio je Pappo ponudu Brodosplita.

– U slučaju Brodosplita od 1.1.2013. do 31.12.2018.iz Brodosplita je direktno u proračun zbog poslovanja uplaćeno 800 milijuna kuna na temelju PDV-a poreza i doprinosa i gradu Splitu, zaposlenicima je uplaćeno nekih 50-60 milijuna eura plaća, a iz njih 30% od neto plaće opet završi u PDV-u ponovo. Imali smo preko 5 milijardi kuna nabave na domaćem tržištu, ti ljudi zapošljavaju i to se opet vraća u proračun. Tada država ima povrat uvjetno rečeno tih investicija odnosno troškova, dodao je.

Na pitanje koji je maksimalni iznos koji bi država dala u spašavanje Uljanik grupe Novak je rekao da je Hrvatska je do sada u 2018. isplatila 2,45 milijardi kuna na ime protestiranih državnih jamstava izdanih za avansne uplate i kreditna zaduženja.

– Dosad smo ove godine već isplatili 250 milijuna kuna. Moglo bi još oko milijardu zbog otkazivanja ugovora prošli tjedan, tako da je država na neki način već ušla u restrukturiranje. Koliki će taj iznos biti na kraju i koliko će se od države tražiti i koliko je država u mogućnosti sudjelovati u restrukturiranju prepustio bih da uprava društva ipak, s obzirom na tu razliku u odnosu na podatke koje smo imali krajem godine prije nego što se otvorio data room, da napravi usporedbu. Kad vidimo gdje je nastala tolika razlika u toj analizi vidjet ćemo je li taj izračun od Brodosplita točan. Državni udio bit će poznat kada u ministarstvu gospodarstva zaprimimo program restrukturiranja. Ako je i točan taj iznos 1,4 mlrd. eura ne znači da u ukupnim troškovima restrukturiranja država mora sudjelovati u cjelokupnom iznosu, smatra Novak.

Fabijanić je na podatak od cijene restrukturiranja od 1,4 milijarde eura rekao kako je to enormna cifre koja zgražava.

– Mi o njoj nismo mogli znati jer nitko od nas nije bio u data roomu, Ovo su ipak samo procjene. Počeli smo se brinuti za 3. maj jer su nam se javili radnici u ljeto 2017. koji su rekli da primaju plaću, a nemaju što raditi i bili su zbog toga zabrinuli. Kroz GSV smo išli pokrenuti priču da vidimo što se zbiva u 3. maju. Zvali smo institucije i kooperante da razmotrimo problematiku i već smo onda upozoravali što bi se moglo dogoditi. Nismo se nadali ovakvom crnom scenariju. 3. maj je žrtva čitave te priče jer je bio u potpunosti saniran. Bilo koje rješenje malo nade daje u budućnost, rekao je Fabijanić.

Oko špekulacija o nekretninama, kad je riječ o Primorsko-goranskoj županiji i gradu Rijeci Fabijanić je izričito rekao da u prostornim planovima na prostoru gdje je 3. maj jedino je moguće graditi brodove.

– U tom stavu smo čvrsti, naglasio je.

Cvek je rekao kako može potvrditi što je Fabijanić rekao.

– Mi kao gradska uprava nismo ni na koji način znati za sve dubioze koje su se pojavile u brodogradilištu Uljanik unazad nekoliko desetljeća. Sve su vlade odobravale jamstva, a nisu kontrolirale sve što se tiče opstojnosti brodogradnje, funkcioniranja i nisu poduzimale potrebne korake. Veliku odgovornost u ovome nosi država. Želim ukazati na bitan moment u ovom trenutku. Sada smo tamo gdje smo bili prije godinu dana. Pozicija ista, polazišna točka ista. Kad se u studenom 2017. saznalo da postoje neki problemi i od tada je prošlo puno vremena da se nije poduzelo ništa. Apeliram na Vladu i resorno ministarstvo da ulože dodatni napor da se financiraju radnici jer su za prošlih šest mjeseci dobili samo jednu plaću. Jedino na taj način će se dati nada da se zaista želi i radi na tome da brodogradilišta opstanu i razvijaju se, rekao je Cvek.

Na pitanje je li zadovoljni izborom partnera sindikalac iz Uljanika Šverko rekao je da pozdravlja odluku jer su radnici na rubu strpljenja, a vjeruje i javnost.

– Kao što imamo u nogometu 4 milijuna izbornika tako imamo i puno eksperata za brodogradilišta. Kad je trebalo na vrijeme reći što se događa, prati li se to nije se vodilo brige, a sad se govori velike su dubioze. Onaj koji je davao jamstva trebao je i pratiti – nema opravdanja za to. Možda su se neke stvari događale ciljano jer je nemoguće da se tako dugo pusti tako veliki sustav da se urušava, smatra Šverko.

– Nemamo automobilske industrije, brodogradnja je jedino što nam je preostalo od industrije. Možda se to radilo ciljano, zbog nekih drugih ideja, možda nekretninski biznis. Možda se mislilo hajde pustimo ih u stečaj pa će biti dobar poligon da se samo ušeta unutra. Radnici su žrtve nebrige. Trebaju svi pogledati oko sebe što su radili, što nisu da ne dođemo u situaciju gdje smo danas. Još uvijek se može sve spasiti i vjerujem da će se nešto napraviti da se pomakne iz mrtve točke, rekao je.

Sindikalist iz 3. maja Šoljić rekao je kako su htjeli da im se predoče analize svih ponuda jer ne žele još jednom proći ono što su već jednom prošli s lošim vlasnikom.

– 3. maj je restrukturiran, ali je nebrigom svojeg vlasnika u zadnjih pet godina toliko devastiran. O ponudama ne mogu govoriti jer ih nismo vidjeli, niti smo vidjeli analizu niti smo sudjelovali u odluci oko donošenja odluke o odabiru. Apeliram na resorno ministarstvo da budno prati sva događanja kako ne bi se došlo u situaciju da se 3. maj devastira i uništi. U 3. maju i imamo sada pet napuštenih brodova. Hitno treba riješiti financiranje jer brodovlasnici žele nastavak tih gradnji. Tu vidimo šansu da zaštitimo radna mjesta. Moramo sjesti za stol i analizirati ponudu, znati sve stavke, apeliram na Brodosplit da sjednemo za stol i sačinimo socijalni sporazum koji će garantirati i socijalna prava i sve ono što tišti nas u svakom od ova dva brodogradilišta, rekao je Šoljić.

Pappo je rekao kako su spremni u bilo kojem trenutku s radnicima i sindikatima razgovarati, iako još ima dosta posla i vremena.

– Što se tiče financijske sposobnosti priložili smo u ponudi i dali do znanja na što mogu računati. Za nama se ne vuku nikakvi repovi, grade se brodovi i s tom referencom ulazimo. Formalnog jamstva se u ponudi nije ni tražilo, rekao je.

Na pitanje je li Brodosplit spreman uplatiti do 26. veljače 107 milijuna kuna kako 3. maj ne bi otišao u stečaj Pappo je rekao kako u ovom trenutku ne postoje zakonske pretpostavke da se tako nešto ne provede.

– Da bismo posudili nekome novac ili dokapitalizirali za to trebaju pretpostavke koje je nužno provesti prije takve transakcije, dodao je.

Novak je rekao da bi to volio da se dogodi i da postoje zakonske mogućnosti ulaska Brodosplita u Uljanik dokapitalizacijom.

Pappo je rekao da je dobra volja u biznisu relativan pojam.

– Brodosplit u svojim transakcijama mora biti odgovoran prema svojim zaposlenicima, prema vlasnicima, prema kreditorima. Da bi se transakcija ovih dimenzija odradila trebaju se prije odraditi određene pretpostavke. Uplatiti nekome 150 milijuna kuna a da druge pretpostavke za to nisu ispunjene to nije poslovno prihvatljivo, rekao je Pappo.

Izvor: narod.hr/hrt