Ministar Ćorić: ‘Odbijanje povezivanja plinovoda je unutarnja stvar BiH’

Foto: fah

Odbijanje suglasnosti Vlade Republike Srpske za povezivanjem Bosne i Hercegovine s plinskom mrežom u Hrvatskoj unutarnja je stvar BiH, rekao je u srijedu ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovarajući na pitanje o tome da je Vlada Republike Srpske odbila dati suglasnost za provedbu još jednog projekta povezivanja Bosne i Hercegovine s plinskom mrežom u Hrvatskoj, resorni ministrar Tomislav Ćorić kazao je da on ne može zauzeti poziciju.

“To je unutarnja stvar Bosne i Hercegovine i tu ne možemo zauzimati poziciju”, rekao je Ćorić uoči sjednice užeg kabineta Vlade.

Dodao je da je svaka konekcija na magistralne plinovode i diverzifikacija dobavnih pravaca dobra stvar za svaku zemlju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upitan je li Hrvatska zbog odbijanja suglasnosti financijski oštećena, odgovorio je kako postoji trošak određenog gubitka prihoda, no da je Hrvatska svjesna kompleksnosti situacije u BiH po pitanju plinske infrastrukture pa je odluka Banja Luke ne začuđuje.

Vlada Republike Srpske odbila je dati suglasnost za provedbu još jednog projekta povezivanja Bosne i Hercegovine s plinskom mrežom u Hrvatskoj, čiji je cilj bio osigurati diverzificiranje izvora opskrbe kako bi se smanjila ovisnost o jedinom postojećem plinovodu koji dolazi iz Srbije i služi isključivo za distribuciju plina od ruskih dobavljača, potvrđeno je u utorak Hini iz izvora entitetske vlade u Banjoj Luci.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Republike Srpske potvrdilo je, odgovarajući na upit Hine, kako je vlada tog entiteta u veljači razmatrala prednacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija te je zaključila kako on “nije prioritet za RS”, a odbacila ga je pozivajući se na ocjenu kako je protuzakonito da u takvom projektu sudjeluju ministarstva u BiH na državnoj razini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska strana trebala je investirati 13,5 milijuna eura u varijanti s budućim plinovodom IAP, odnosno 48 milijuna eura bez plinovoda IAP za 75 kilometara magistralnog plinovoda. Bosanskohercegovački bi partner pak investirao 100 milijuna eura za 162 km plinovoda, odnosno 114 kilometara glavne trase i odvojak za Mostar u duljini od 48 kilometara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.