Ministar državne imovine Goran Marić rekao je u četvrtak na savjetovanju ekonomista u Opatiji da se zakupom i koncesijama državne imovine može osigurati prihod u proračun do milijardu kuna na godinu više nego sada.
Marić je istaknuo da je taj potencija možda i veći te da Ministarstvo državne imovine treba kadrovski i financijski ojačati.
Među glavne prepreke za to uvrstio je česte institucionalne promjene, neodgovarajući zakonski okvir, neriješene imovinsko-pravne odnose i neodgovarajući registar imovine.
Među potencijalima državne imovine su, kako je rekao, neperspektivna vojna imovina, stanovi, poslovni prostori, zemljišta, udjeli u trgovačkim društvima, kampovima te u pomorskom dobru.
Naveo je da su od ustroja ministarstva troškovi najma tijelima državne uprave smanjeni za 15 milijuna kuna, naplaćene su naknade kampovima od 5,4 milijuna kuna, prvi puta je fakturiran najam za poslovne prostore od 4,2 milijuna kuna, a za zatezne kamate naplaćen je 1,1 milijun kuna. Aktivnije se, kaže Marić, rješava razvrgnuće suvlasništva, a od CIMOS-a je naplaćen dug od 55 milijuna kuna.
Govoreći o zatečenoj imovini, Marić je naveo da je zatečeno 6550 državnih stanova, od kojih je 1032 prazno, a 1185 ih se bespravno koristi. Od 3687 poslovnih prostora, 930 ih je prazno, a 211 je bespravnih korisnika. Spomenuo je i 322 bivše vojne nekretnine koje nisu komercijalizirane te 8 kampova od kojih do osnivanja ministarstva nije naplaćena ni kuna.
Od 77 kampova Ministarstvo turizma ubire kvazikoncesijsku naknadu, jer omjeri suvlasništva nisu utvrđeni, rekao je, te naglasio da ne postoji veći prostor za redovne prihode od zakupa i koncesija kampova.
Marić je kazao da je zahvaljujući komunikaciji s lokalnim čelnicima evidentirana značajna državna imovina. Smatra da se olako prihvaća da netko bespravno koristi nekretninu i po 30 godina, navodeći da se ministarstvo čak napada ako pokušava iseliti sina nekog bivšeg političara iz imovine koju bespravno koristi.
Ima niz takvih koji stanuju drugdje, a državnu imovinu iznajmljuju, rekao je i dodao da pomorskim dobrom gotovo nitko u Hrvatskoj ne upravlja.
Da bi se potencijali donekle iskoristili moramo mijenjati i zakonski okvir i donijeti novi zakon o državnim nekretninama, koji će pojednostavniti procese i omogućiti da se riješi barem 20 posto od ukupnog broja neriješenih predmeta, zaključio je Marić.
