Nakon neuspjelog pokušaja spašavanja Agrokora ugovorom dobavljača i bankara, Vlada u kratkom roku donosi lex Agrokor, a za izvanrednog upravitelja postavlja Antu Ramljaka, navodi HRT podsjećajući na kronologiju događanja oko Agrokora.
Privremena uprava u Agrokor je ušla 10. travnja, poslovanje je stabilizirano i omogućena je priprema revizorskih izvješća za 2016. i 2015. godinu. Nepravilnosti iz izvješća pokazuju kako se računovodstveno povećavala vrijednost imovine, a smanjivao iznos Agrokorovih obveza.
Osiguran je uskoro prvi kredit od 80 milijuna eura, pa počinju i isplate obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Početkom lipnja stiže još 400 milijuna eura za isplatu dijela duga ostalim dobavljačima.
Omogućuje se daljnja proizvodnja u Agrokorovim tvrtkama i uobičajena opskrba Konzuma u turističkoj sezoni. No usporedno s poslovnim dijelom rada izvanredne uprave, revizori PriceWatersHouse Coopersa čak pet mjeseci češljaju milijune računovodstvenih stavki Agrokora.
Već prvo izvješće o poslovanju pojedinih Agrokorovih kompanija pokazuje goleme ispravke računovodstvenih vrijednosti. No za 4 dana stiže i završno revizorsko izvješće za cijelu Agrokor Grupu.
Tako su revizori pronašli 3 milijarde i 900 milijuna kuna neprikazanih obveza ili krivo bilježenih kredita. Neprikazano je i više od 2 milijarde kuna troškova, uz gotovo jednako toliko krivo prikazane gotovine.
U izvješću je najspornije prebacivanje 2 milijarde kuna troškova za IPO s vlasnika na kompaniju. Milijarda kuna Adrisova kredita, umjesto kao obveza bilježi se kao imovina. Na računu gotovine, čak je 2 milijarde kuna više nego što bi trebalo biti.
Ministar državne imovine Goran Marić kazao je gostujući u Dnevniku da ga ni nalazi iz revizorskog izvješća niti sadašnje okolnosti s koncernom Agrokor nisu zatekli svojim ishodima. Odavno sam kazao da će slučaj Agrokor biti najsloženiji i najteži gospodarski slučaj u Hrvatskoj od utemeljenja RH jer već 2 desetljeća mnoge stvari sa Agrokorom su gospodarski inverzne, neuobičajene, neprirodne, neživotne, istaknuo je ministar.
Ministar smatra da kada je riječ o financijskom poslovanju i stanju u društvima, onda je isključivo odgovornost na Upravama, na Nadzornim odborima i na vlasniku, govoreći o odgovrnosti za stanje u društvima, ne o kaznenoj odgovornosti.
Kao regulatorna tijela institucionalno su odgovorni i HNB i HANFA jer sačinjavaju i vijeće za financijsku stabilnost. Ovdje je doista riječ i o institucionalnim propustima tih dviju institucija kao regulatronih tijela koji su morali pronaći načine i instrumente spriječiti utjecaj na ugrožavanje financijskog sustava RH. Da se pojavi nekoliko desetaka ili 20 i nešto mlrd. kn mjenica bez pokrića u gfinancijskom sustavu, tu je doista odgovornost i jednih i drugih, smatra ministar Marić.
