“Neugodno mi je zamarati hrvatsku javnost nekakvim papirima Europske komisije izrađenim za internu uporabu. Dali smo istražiti i to je papir iz ljeta 2015. Narodski rečeno “tresla se brda – rodio se miš”. To je stari dokument i on samo zaključuje da ovakvo zakonodavstvo u Srbiji narušava dobrosusjedske odnose”, rekao je gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
“Hrvatska nije velesila ni pudlica. Hrvatska je zemlja članica EU. Ako nekoga primamo u svoju obitelj mi bdijemo nad procesom približavanja te zemlje i o tome suodlučujemo. Ako Srbija želi u EU ona će morati prilagoditi svoje standarde EU. Ne može Srbija biti sudac i policajac za ratne zločine za područje cijele bivše Jugoslavije”, kazao je ministar.
Prema navodu jednoga dnevnoga lista, povjerljive prirode, Europska komisija odbacila je hrvatske argumente u sporu Hrvatske i Srbije vezan za nadležnost srbijanskih sudova za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na prostoru Hrvatske i zauzima se za deblokadu srpskih pregovora za članstvo u Europskoj uniji.
Prema “non-paperu”, internom dokumentu Europske komisije koji je procurio u javnost, srbijanski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, kojim se Srbija proglašava mjerodavnom za vođenje postupaka za ratne zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava, ne krši suverenost zemalja bivše Jugoslavije i ne miješa se u unutarnje stvari tih zemalja.
“Hrvatska diplomacija mora ustrajati u objašnjavanju zašto je srbijanski zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine štetan za dobrosusjedske odnose i stabilnost jugoistočne Europe, izjavio je predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Gordan Jandroković nakon objave nonpapera. Imamo veoma snažne argumente u tumačenju što nije dobro sa srbijanskim zakonom, a to je da mogu suditi za zločine počinjene na području drugih država i za one koje su počinili državljani tih zemalja. Taj zakon sigurno ne bi bio prihvatljiv da se tiče pojedinih država EU-a”, rekao je.
Joško Klisović (SDP) mišljenje EK ne smatra odbijanjem Hrvatske, već da srbijanski zakon nije trebao biti uvjet za otvaranje poglavlja 23 za Srbiju. No dijeli mišljenje vladajućih o srbijanskom zakonu, s obzirom na to da postoji Haški sud. Ne vidimo potrebu da neka država s ovog prostora ima zakon kojim sebi daje eksluzivno pravo jurisdikcije za zločine koje su državljani drugih država počinili na području nekih drugih država i da im se sudi u Srbiji. U tom kontekstu ne smatramo ga doprinosom regionalnoj suradnji koja je važan dio pregovora Srbije i EU-a, izjavio je.
Zastupnici vladajućih iz redova Mosta ne žele govoriti o ovoj temi.
Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava” u pregovorima EU-a sa Srbijom. Službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.
Komisija u svom internom dokumentu navodi kako bi Srbija čak i u slučaju da ukine članak toga zakona o nadležnosti za područje bivše Jugoslavije, mogla i dalje procesuirati ratne zločine u sklopu univerzalne nadležnosti, što ni hrvatske vlasti ne dovode u pitanje.
Bruxelles dalje navodi da se to pitanje treba riješiti suradnjom dviju država, kao i u svim slučajevima gdje se pojavljuje sukob nadležnosti.
Komisija također ističe da Srbija nije jedina europska zemlja koja je “ograničila primjenu univerzalne nadležnost za zločine počinjene u nekom konkretnom sukobu.
Stajalište Komisije u “non-paperu”, na kojem nema datuma, javno je iznio još u veljači prošle godine predstavnik Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji Simon Mordue. On je tijekom rasprave u Europskom parlamentu o rezoluciji o napretku Srbije kazao da za otvaranje poglavlja ne treba dodavati zahtjeve koji nisu predviđeni u europskoj pravnoj stečevini i pregovaračkom okviru.
Da budem kristalno jasan, stajalište Europske komisije jest da bi uvjetovanje u ovom trenutku otvaranja poglavlja 23 bio štetan presedan, jer u tom području nema europske pravne stečevine, rekao je Mordue, dodajući da ne bilo u redu tražiti od Srbije da promijeni zakon koji je veoma sličan zakonima koji se primjenjuju u nekoliko država članica, poput Belgije, Češke, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburgu, Nizozemske, Španjolske, Švedske i Velike Britanije.
Prema okviru za pregovore sa Srbijom, koje je Vijeće EU-a prihvatilo 17. prosinca 2013., pregovori o poglavljima 23 (“Pravosuđe i temeljna prava”) i 24 (“Pravda, sloboda, sigurnost”) trebaju biti otvoreni na početku, a zatvoreni na kraju cijeloga procesa kako bi zemlja imala dovoljno vremena ne samo za zakodavno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nego i za početak provedbe i pokazivanje rezultata u toj provedbi.
