Ministar Nakić o cijeni dopunskog: 89 kuna nije konačna brojka

Od prvog svibnja poskupjet će dopunsko zdravstveno osiguranje za 19 kuna, kreće i reforma Hitne pomoći. Ministar zdravstva Dario Nakić najavio je i poskupljenje ležanja u bolnici za 1000 kuna. Sve to dio je najavljenih reformskih mjera u sustavu zdravstva. Hoćemo li se zbog navedenih mjera liječiti bolje i brže? Dijeli li nas ovakvo zdravstvo na bogate i siromašne? Bila je to tema je to večerašnje emisije Otvoreno urednika i voditelja Domagoja Novokmeta čiji su gosti bili ministar zdravlja Dario Nakić, prim. dr. Ivan Kirin (HSP AS), prim. dr. Siniša Varga (SDP), predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža, te predsjednica Kordinacije hrvatske obiteljske medicine dr. med. Ines Balint

Namjera povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja za 19 kuna nije reformska mjera, već samo govori o stanju koje je vlast zatekla, rekao je ministar Dario Nakić. Sadašnja polica od 70 kuna nije dostatna da pokrije sve troškove unutar zdravstvenog sustava, pojasnio je. Tema više mjera za smanjivanje rashodovne strane, stoga se teret prebacuje na građane, komentirao je Siniša Varga.

Varga bi bilo puno vjerodostojniji da je tijekom prošle godine upozoravao da država u HZZO ne uplaćuje koliko je trebala, rekao je Trpimir Goluža. To je problem, složio se Varga, a razlog je to što je HZZO bio 11 godina unutar državne riznice.

Obiteljske liječnike zanimaju reforme zdravstvenog sustava, a naročito da sustav primarne zdravstvene zaštite postane održiv, objasnila je Ines Balint. Sustav trenutno funkcionira na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika. Važna je racionalizacija, ali i održavanje kvalitete, kaže Balint. Također, obiteljski liječnici moraju biti rasterećni svih nametnutih administrativnih poslova, a i broj pregledanih pacijenata u danu mora biti ograničen.

Ne treba od 19 kuna raditi nezadovoljstvo, smatra Ivan Kirin. Povećanje cijene ima i socijalni element te za tu mjeru treba imati razumijevanja u ovome trenutku.

Što se tiče rizika da se počne urušavati sustav dopunskog osiguranja zbog privatnih osiguravatelja, Nakić ne misli da će doći do odljeva ljudi. Spomenuo je i primjer Slovenije i cijene od 28 eura, s tim da, kaže Nakić, uvjeti u toj zemlji nisu duplo bolji nego u Hrvatskoj. Varga je spomenuo ekstenzivnu analizu i procjenu od dosadašnjih 70 kuna, a ova promjena, tj. povećanje od 30 posto čini mu se kao preokrugli broj da bi se reklo da se napravilo na temelju analize. Prije se čini da se uspoređivalo s konkurentima. Nakić je odgovorio da je analiza napravljena, a da prijedlog od 89 kuna nije konačna odluka, nego prijedlog koji se upućuje Upravnom vijeću HZZO-a, a održat će se i javna rasprava.

I do 70 posto ljudi koji dođu na hitni prijem, dolaze bespotrebno, rekao je Goluža, a potvrdio je i Kirin. Tako je ljudima kojima treba obrada teže doći na red i njihovo stanje je ugroženo. Važno je educirati građane koja su zdravstvena stanja za koja je potreban pregled u hitnom objedinjenom prijamu, istaknula je Balint.

Za 8.travnja predviđen je sastanak svih pročelnika županija, domova zdravlja, ravnatelja zavoda za hitnu i bit će predložene sve mjere, potvrdio je Nakić. Spomenuo je potrebu mijenjanja mreže timova 1 hitne medicine, tj. pojačanja u onim dijelovima zemlje gdje nema liječnika – poput Iloka, Orahovice, Slunja, Gline i slično. Tim 1 je kad stalno imate liječnika u ambulanti i kolima hitne pomoći. Nakić je spomenuo da je paradoks i ugovor liječnika u zavodima za hitnu koji mogu pregledavati u kolima, ali ne i u ambulanti.

Ministar je također potvrdio uvođenje penaliziranja za one pacijente čiji slučajevi nisu hitni, nisu se javili liječnicima obiteljske medicine te odlaze u bolnicu na pregled. Ako on nije hitan, trijažna sestra na ujedinjenom hitnom prijemu savjetovat će pacijentu da se obrati obiteljskom liječniku, a ako on i dalje inzistira, morat će platiti pregled. Ne želimo da oni koji nisu hitni ugrožavaju pacijente.

Za to je potrebno sustavno educiranje građanstva, a u Hrvatskoj je to nemoguće zbog stalnih turbulencija i smjena vlasti, smatra Varga. Idemo na penalizaciju bez edukacije, to je socijalno neosjetljivo.

Ono na čemu Hrvatska lječnička komora inzistira je odgovornost svih dionika u sustavu zdravstva, kazao je Goluža. Promjenu pravilnika vezano uz rad liječnika iz bolničkog sustava u privatnom sektoru, kojim će im se to dopustiti, pozdravio je Kirin rekavši da će mnogi biti zadovoljni zbog mogućnosti popravljanja budžeta.

Varga je rekao da je upravo HDZ bio za apsolutnu zabranu privatnog rada, a sada se mijenja stav za 180 stupnjeva. Spomenuo je da je problem to što se u pravilniku miču kriteriji po kojima netko može raditi privatno i sve se prepušta ravnatelju ustanove.

Nakić je odgovorio da to nikad nije bio stav HDZ-a, već pojedinaca. Dodao je da se ne boji sukoba interesa, a ovakav pravilnik će omogućiti i da liječnici odu u druge državne i javne ustanove kako bi se, primjerice, podignula kvaliteta rada ili radi edukacije.

Varga bi trebao biti zahvalan Nakiću što je promijenio pravilnik. Onaj Vargine administracije bio je protupravan i protuustavan, a da je ostao, Hrvatska liječnička komora pokrenula bi postupak. Ne postoji zemlja u Europi gdje nije dopušten dvojni rad liječnika, rekao je Goluža.

HUBOL (Hrvatska udruga bolničkih liječnika) odgovorno je analizirala zdravstveni sustav, a to što su njeni članovi došli na pozicije u zdravstvu je samo priznanje radu udruge, kazao je Goluž. HUBOL nije poluga vlasti – to govore oni koji su nezadovoljni jer su u određenoj mjeri izgubili utjecaj na donošenje odluka, rekao je. Nakić se nadovezao da ne želi da se optužuje HUBOL da je ekspozitura HDZ-a.

Obiteljski liječnici diskriminirani su odnosu na bolničke, rekla je Balint, a osim toga, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje ih barem 200. Važno je poboljšati njihove uvjete rada, a ne financije, zaključila je. Od 1060 liječnika koji su prikupili dokumente za odlazak u inozemstvo, obiteljskih je bilo samo 22. To vam govori o situaciji tko je u sustavu zadovoljan, odgovorio joj je Goluža.