Ministar Pavić u Otvorenom: ‘Tristo tisuća građana rođenih nakon 1962. primat će mirovinu manju od minimalne’

Dugonajavljivana mirovinska reforma ove Vlade sljedeći bi tjedan trebala ugledati svjetlo dana. Nekoliko je prijedloga već su poznati javnosti: produljenje radnog vijeka do 67. godine za žene i muškarce od 2031.; veća penalizacija prijevremenog umirovljenja; prilagodba beneficiranog radnog staža 21. stoljeću; uvođenje nacionalne mirovine i mogućnost da umirovljenici rade 4 sata. Prijedlog prema kojem bi pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu imali samo osiguranici koji bi štednju iz drugog stupa vratili u prvi izazvala je najviše pozornosti. Što je oporba iščitala kao ukidanje drugog stupa.

O detaljima mirovinske reforme u Otvorenom su govorili Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava; Davorko Vidović, bivši ministar rada i socijalne skrbi (SDP); Stjepan Čuraj, saborski zastupnik HNS-a; Milan Dalmacija, suradnik Sindikata umirovljenika Hrvatske i Mladen Vedriš, profesor, ekonomski komentor.

Ministar Marko Pavić kazao je kako je prijedlog mirovinske reforme blizu faze finalizacije, a cilj mu je održanje sustava.

“Trebao bi donijeti povećanje mirovina za sadašnje umirovljenike kojima će se riješiti i dodatno zdravstveno osiguranje te rast od tri posto minimalnih mirovina. Omogućit ćemo rad od 4 sata sadašnjim i budućim umirovljenicima uz primanje cjelovite mirovine. Treba osigurati srednjoj generaciji, posebice ženama – dodatnih 500, 600 kuna kako bi im mirovine bile barem kao sadašnje. Trošak toga će iznositi 40 milijardi kuna”, kazao je ministar.

Posebno se, dodao je – treba osnažiti drugi stup za mlade, tj. one koji će cijeli život u njega ulagati. Naglasio je kako nema govora o ukidanju drugog stupa, nego se ide s pravom izbora. Država će osigurati i svoje osiguravajuće mirovinsko društvo koje će bolje upravljati sredstvima.

“Svakako treba reći da će 300 tisuća građana rođenih nakon 1962. – primati mirovinu manju od minimalne i uz dodatak od 27 posto”, kazao je Pavić koji predlaže rast izdvajanja za 2. stup sa 5 na 6% do 2020. pa postupan rast do 10 posto. Naglasio je kako hrvatski građani rade puno manje (u prosjeku 30 godina) od građana EU-a i spomenuo je primjer Njemačke (prosjek je 37 godina).

Pokretanje mirovinske reforme je neminovnost, ali reforma mora biti bilancirana, socijalno i financijski održiva, smara Mladen Vedriš. Napomenuo je da gotovo trećina PDV-a iz proračuna odlazi na dodatak u odnosu na doprinosi koji se prikupe kroz mirovinski fond.

“Poslodavci gledaju ukupno opterećenje i na državi je da smanji to ukupno opterećenje”, kazao je. Ministar Pavić je rekao kako bi se smanjilo izdvajanje za 1. mirovinski stup za 1 posto. Ulaganje u prvi stup iznosilo bi 14 posto, a u drugi 6 posto. Ideja je pojačati gospodarsku aktivnost koja puni proračun”, kazao je Pavić.

Vedriš smatra kako osnovicu za izdvajanje i stabilnost sustava jamči samo nova vrijednost, veća zaposlenost, ali i veće plaće. Bez razgovora o dinamičnosti privrede – bojim se da se radi o ‘kvadraturi kruga’, kazao je.

Stjepan Čuraj je kao veliki problem istaknuo da danas netko sa 40 godina staža i 60 godina života (prijevremena starosna mirovina) dobija 2.200 kn što je manje od minimalne mirovine. To se posebno odnosi na one s benificiranim radnim stažem.

“Treba pomiriti sve strane i moramo voditi računa o socijalnom osjećaju – tu država mora preuzeti odgovornost. Međutim ne na uštrb drugog stupa”, dodao je.

Nada se da će se u prijedlog zakona uvesti i opcija da se odlaskom u mirovinu odmah isplati 20 posto sredstava ušteđenih u 2. mirovinskom stupu. Također predlaže i da se promijeni indeksacija na osnovu kojeg se utvrđuje mirovina iz 2. stupa – i da se to veže za inflaciju.

Ukidanje 2.mirovinskog stupa?

Davorko Vidović je kazao kako ‘de facto’ dolazi do ukidanja 2. mirovinskog stupa. Smeta ga što se na prvo mjesto stavlja financijska održivost sustava.

“Nije problem financijska nego socijalna održivost mirovina. Hrvatski umirovljenik ima manje od 50 posto svoje plaće, dok je drugdje to 70 i više posto, kazao je. “Treba osigurati iole normalan život umirovljenika. Treba se osigurati rast mirovina. Ključ za rješenje problema je veći broj zaposlenih i veća primanja onih koji rade”, kazao je.

Ministar Pavić je kazao kako to prestavlja ‘popis želja’ i da je financijska održivost sustava nužna. Pritom je kazao kako je stopa zaposlenosti u Danskoj oko 80 posto. Vidović smatra kako treba razvijati ljudski potencijal, povećati konkurentnost i orgaizirati cjeloživotno obrazovanje te ići ka povećanju godina staža, a ne dizanju dobi za starosnu mirovinu. Ministar Pavić se s tim složio. Dodao je kako je za mandata ove Vlade, kroz različite mjere – prosjećna plaća povećana za 710 kuna.

Milan Dalmacija smatra kako u prijedlogu reforme umirovljenik nije u fokusu. “Iz prijedloga mogu podržati samo dozvolu da se umirovljeniku da na izbor: raditi puno radno vrijeme i primati pola mirovine. Također podržava dobrovoljni prelazak iz drugog u prvi mirovinski stup. Dodatak od 27 posto ne postoji”, kazao je. Protiv je dizanja dobne granice za odlazak u mirovinu, jer se mora uzeti da naši ljudi kraće žive (hrvatski umirovljenik zdravo živi 5, a europski 10 godina). Prelaže da se održi dobna granica od 65 godina za odlazak u mirovinu, ali da se radni staž poveća za 10 do 15 godina.

Stjepan Čuraj je kazao kako treba ljudima dati da biraju, omogućiti im da rade do 67 godine, ali i da penali ne budu rigorozni. Treba odrediti i odvojiti socijalne kriterije od mirovina koje građani uplaćuju, smatra. “Nemamo jasan sustav, imamo povlaštene mirovine, braniteljske – previše socijale jer smo umirovljavali ljude kad su poduzeća propadala, a invalidske mirovine proglasili starosnima. Tu se treba uvesti malo reda, pa bi onda više znali o čemu pričamo. A u fokusu nam moraju biti mladi koji rade 10 do 15 godina. Ovih 20 posto je stimulacija da se ulaže u drugi stup”, rekao je Čuraj.

“Povećanje dobne granice na 67 godina nije rješenje. Ono što treba je – utvrditi kolika je masa povlaštenih mirovina na razini pojedinca – da se mirovina podijeli na opći i povlašteni dio. Za povlaštene se mirovine od 17 milijardi koje idu u mirovinski sutstav iz proračuna – izdvaja 5,24 milijarde godišnje”, kazao je Milan Dalmacija. Smatra da bi dizanje doprinosa za 2. stup značio poraz javnog mirovinskog sustava i socijalne države.

“Drugi mirovinski stup je samo generator javnog duga jer svake godine povećava tranzicijski trošak. U fondovima 2. mirovinskog stupa je uštećeno 95 miljardi kuna. Kad bi taj novac bio u 1. stupu danas i mirovine mogle biti veće i mogle bi se vezati uz plaće”, dodao je. Kazao je kako je tzv. povećanje mirovina za 2,7 posto izašlo iz kombiniranog sustava indeksacije u omjeru 70:30, a SUH predlaže stopostotnu indeksaciju po povoljnijem indeksu rasta – prema plaćama ili cijenama koje su rasle 12, odnosno 6,5 posto.

Mladen Vedriš je napomenuo kako je uvođenje 2. mirovinskog stupa imalo za cilj povećanje osobne odgovornosti. Drugi cilj je ključni – stvaranje nacionalnog kapitala koji će jačati industriju, ekonomiju i zapošljavanje – te tako perpeturiati buduća sredstva za mirovine.

“To se nije dogodilo zbog gospodarske krize i novcem je trebalo spašavati stabilnost. Novci su ipak ostali unutar sustava i koristit će povećanju potrošnje, koja će uplaćivati PDV dio kojega će opet ići u mirovine. Međutim, ključni problem su objektivne socijalne potrebe ljudi koji odlaze u mirovinu s materijalnim mogućnostima koje ovakva ekonomija stvara. Potrebno je veliko umijeće za dinamiziranje ekonomije i iznalaženje pravičnosti kako bi svatko (i radnik i umirovljenik) iz kolača participirao više”, zaključio je Vedriš.