Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar smatra kako bi Hrvatsku u nužne promjene financiranja visokog obrazovanja trebala ‘pogurati’ radionica pod nazivom “Strateško ulaganje u visoko obrazovanje: usklađivanje javnoga financiranja i ciljeva politike”, što se u utorak održava u Zagrebu u organizaciji Svjetske banke i toga Ministarstva.
Ministar Šustar zahvalio je Svjetskoj banci jer je snažan partner Hrvatskoj i prenosi nam dugogodišnje iskustvo o novim načinima financiranja visokih učilišta, a primarna svrha ove radionice, ocijenio je, jest da na konkretnim primjerima iz drugih zemalja vidimo kako možemo poboljšati financiranje.
Na radionici iskustva razmjenjuju odgovorni za kreiranje politika u visokom obrazovanju iz Estonije, Grčke, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Češke Republike i Hrvatske uz nekoliko međunarodnih stručnjaka za visoko obrazovanje kao što su Jamil Salmi, Frank Ziegele i Francisco Marmolejo. Kako je istaknuto, radionica je organizirana kao doprinos nadolazećem izvješću Svjetske banke o politici usklađenja javnoga financiranja i ciljeva politika visokog obrazovanja.
Banerji: zbog trenutačnih gospodarskih izazova ne iznenađuje zanimanje za učinkovitije financiranje visokog obrazovanja
Okupljene je pozdravio regionalni direktor Svjetske banke za operacije u Europskoj uniji Arup Banerji istaknuvši da “uzevši u obzir trenutačne gospodarske izazove u cijeloj srednjoj Europi i baltičkim zemljama, ne iznenađuje činjenica da kreatori politika sa zanimanjem ispituju učinkovitije i djelotvornije mehanizme financiranja visokog obrazovanja”.
Izrazio je zadovoljstvo što radionicu suorganizira Svjetska banka i tako omogućuje regionalnu razmjenu znanja o ključnim temama, te pruža izravnu potporu nekima od tih zemalja koje osmišljavaju i provode reforme svojih sustava visokog obrazovanja.
Stručnjaci su naglasili da se visoko obrazovanje u srednjoj Europi i baltičkim zemljama uglavnom financira javnim sredstvima, tako da brojne vlade sve češće promatraju financiranje kao instrument pomoću kojega mogu ostvariti ciljeve politike u području visokog obrazovanja. S obzirom na to da se državnim sredstvima financira više od polovice (pa i do 90 posto prihoda većine sveučilišta u zemljama okuružja), smatraju kako bi se, usklađivanjem načina dodjele novčanih sredstava sveučilištima, moglo snažno potaknuti unaprjeđenje uspješnosti visokog obrazovanja.
Šustar: za promjene u načinu financiranja najvažnije je osigurati kvalitetu sustava
Ministar Šustar zadovoljan je što je Svjetska banka izabrala upravo Hrvatsku kao zemlju domaćina ove radionice, a i drago mu je što na njoj i osobno sudjeluje jer, istaknuo je, zajedno sa Svjetskom bankom radimo na uspostavi boljega modela financiranja visokog obrazovanja. U tome procesu, rekao je, Ministarstvo i akademska zajednica su partneri, a siguran je da će zajedno ponuditi kvalitetniji obrazovni sustav koji će omogućiti rast hrvatskog gospodarstva jer kvalitetni ljudski potencijali ključ su gospodarskog napretka svake zemlje.i
Prvi ‘krug’ razgovora vodili su Šustar i slovenska ministrica obrazovanja, znanosti i sporta Maja Makovec Brenčič koja je istaknula kako je najvažnije osigurati kvalitetu sustava. Nakon toga slijede “novi krajobrazi financiranja” što je naziv koji su upotrijebili predstavnici Svjetske banke, što pak dovodi do programskih ugovora.
Ministar je objasnio je kako nam je zato u Hrvatskoj važno da učimo na konkretnim primjerima s partnerima iz Europske unije (EU), koji su napravili više i u boljoj su situaciji od nas kako bismo i mi poboljšamo sustav financiranja visokog obrazovanja.
Šustar se osvrnuo i na riječi svoje slovenske kolegice kako se u Sloveniji inzistira da se u izmjenama zakona uvrsti zakonska odredba po kojoj se država obvezuje da će za visoko obrazovanje izdvajati minimalno jedan posto BDP-a jer se time osigurava stabilnost financiranja. To je, objasnio je, onda konstantni izvor financiranja, a programski ugovori jamče da, ako netko prebaci normu, dobije više kroz varijabilni dio po načelu sustava meritokracije za što brinu – Agencija za visoko obrazovanje i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Za promjene je pak, ustvrdio je Šustar, potrebna politička volja, dodavši kako je već izgubljeno pet, šest godina jer, rekao je, jedina smo zemlja unutar Europske unije koja se nije odlučila za promjene, slabo financiramo obrazovni sustav i još zdvajamo nad problemima koje su odavno razriješile ostale zemlje članice EU-a.
Nakon dijela otvorenoga za javnost sudionici su nastavili razgovarati o tomu kako se strateškim financiranjem mogu poduprijeti posebni ciljevi javnih politika te o potporama Svjetske banke i Europske komisije reformama financiranja visokog obrazovanja. Naglasak radionice nije samo na teoriji strateškoga financiranja, nego i na procesima i izazovima povezanim s provedbom reformi, te da će se razgovarati i o tomu kako je moguće kombinirati i povezati cjelovite programe, dodjeljivati sredstava na osnovi natječaja za programe izvrsnosti i ostale mehanizme financiranja radi pružanja potpore zajedničkim ciljevima visokog obrazovanja, koji uključuju osiguranje i poboljšanje kvalitete, bolje poveznica između visokog obrazovanja i tržišta rada, poticanje istraživanja i prijenosa tehnologija, optimiziranje financiranja visokoškolskih ustanova, povećanje ravnopravnost sudjelovanja u obrazovanju studenata slabijeg socioekonomskog statusa te jačanje suradnje.
Hrvatska se pridružila Svjetskoj banci 1993. godine i ostvarila pogodnosti financijske i tehničke pomoći, savjetovanja u pogledu politika te analitičkih usluga koje su osigurale svjetske razvojne institucije, a do danas Svjetska banka poduprla 54 operacije u vrijednosti od oko 3,5 milijarda američkih dolara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
