Delegacija Ministarstva financija na čelu s ministrom Zdravkom Marićem kreće ovoga tjedna na roadshow po europskim financijskim središtima radi izdanja euroobveznice kojom bi se refinancirali dugovi u cestarskom sektoru.
Premijer Andrej Plenković u intervjuu za subotnji Dnevnik HRT-a izjavio je da predstavnici Ministarstva financija idu pred investitore u London, Frankfurt, Milano, Amsterdam i Muenchen vidjeti kako da Hrvatska pet milijardi eura duga u cestovnom sektoru riješi na kvalitetan način bez monetizacije autocesta, a “umjesto da sve dolazi brzo naplatu”.
Ministar financija Zdravko Marić, pak, ranije je za Hinu kazao da su vrlo aktivni na tom polju.
Manje-više smo većinu obveza državnog proračuna uspjeli podmiriti u prvoj polovini godine i oslobodili smo prostor da se možemo fokusirati upravo na segment autocesta i cesta, od kojih imamo prilična očekivanja. To je segment u kojem moramo napraviti iskorak kako bismo ga postavili na fiskalno održive temelje, i kako bi njihov poslovni model općenito bio održiv, istaknuo je polovicom listopada Marić tijekom godišnje skupštine Svjetske banke i MMF-a.
Analitičari iz banaka ističu da bi izdanje bilo s dospijećem od 12 do 15 godina. Kažu i da je Ministarstvo financija već odabralo aranžere izdanja, a od danas do srijede održava se niz sastanaka s potencijalnim investitorima.
Iz bankarskih krugova doznaje se i da bi obveznica mogla biti izdana već krajem tjedna, i to uz prinos u rasponu od 2,89 do 3,3 posto.
A kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), posebno zahtjevan i izazovan zadatak za Vladu već dulje vrijeme svakako je financijsko i poslovno restrukturiranje hrvatskog cestovnog sektora (Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske ceste), koji je relativno velik nositelj javnog duga – 5,2 milijarde eura ili više od 13,5 posto ukupnog javnog duga.
Novo izdanje možemo očekivati već ovaj tjedan. Procijenjeni plan izdanja veći je od 10 milijardi kuna. Budući da se radi o refinanciranju starih dugova, samo stanje javnog duga na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti. Štoviše novo izdanje trebalo bi poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata, ističu iz RBA.
Uskoro obveznica i na domaćem tržištu
Iz RBA navode, također, da će država u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju još jedanput izaći i na domaće primarno tržište kapitala izdanjem obveznica.
Krajem studenog, naime, dospijeva 4 milijarde kunskih obveznica izdanih 2010. te će se sredstva od novog izdanja iskoristiti za pokriće dospjelih obveznica.
Obzirom da se radi o refinanciranju postojećih obveza, to će biti bez utjecaja na nominalno stanje javnog duga. Okruženje niskih kamatnih stopa, zajedno s poboljšanim fiskalnim pokazateljima, čini se vrlo povoljnim za predstojeće izdanje. Institucionalni investitori, pri čemu prije svega mislimo na mirovinske fondove, i dalje će biti glavni kreatori potražnje, odnosno kretanja na duljem kraju domaće krivulje prinosa, kažu iz RBA.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
