Gošća emisije Nedjeljom u dva bila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Odgovarajući na pitanje financiranja ‘neprofitnih medija’ je neizravno priznala kako je, unatoč svojim ranijim riječima, popustila lijevo-liberalnim udrugama kada je u pitanju natječaj za ‘Medije zajednice’.
Naime, kako smo već pisali HND i lijevo-liberalne udruge tražili su da se 30 milijuna kuna iz natječaja za Medije zajednice iz Europskog socijalnog fonda dodijele samo neprofitnim medijima, i to onima koji su “mediji zajednice”, kako je rekao Saša Leković – “koji se bave problemima ranjivih skupina, suprotstavljaju se diskriminaciji i općenito odgovaraju na potrebe zajednice kojoj služe”.
Tako su htjeli suziti broj medija koji se mogu prijaviti, uklonili bi iz konkurencije komercijalne lokalne medije, te bi ponovno način izbora medija koji dobivaju potporu bio isti – kao što je bilo prije Zlatka Hasanbegovića, samo je veći iznos koji se dodjeljuje putem natječaja. Natječaj za “neprofitne medije” iznosio je 2,7 milijuna kuna, a ovdje se radi o 30 milijuna kuna.
Što je ministrica govorila ranije?
“Treba nam sustav u kojem mogu funkcionirati i javni, privatni mediji i komercijalni mediji i mediji zajednice. I samo kad sva ta tri djela budu ravnopravno funkcionirala možemo govoriti o pluralnom tržištu”, naglasila je ranije Obuljen Koržinek.
Obuljen Koržinek odbacuje optužbe neprofitnih medija
“Javnosti je poznato da sam bila dosta kritična prema modelu financiranja neprofitnih medija. Bio je opterećen interesnim i ideološkim usmjerenjima. U medijskoj strategiji stavljan je prevelik naglasak na neprofitne medije, što se može učiniti za njih, a drugi segmenti su zanemareni”, dodala je. Navela je primjer izdavaštva u kojem je 90 posto njih registrirano kao tvrtke a zapravo su neprofitni i rade u javnom interesu i nisu u mogućnosti javiti se na natječaje za neprofitne medije. “To nije prihvatljivo i nije prirodno,” izjavila je ministrica.
Što je ministrica rekla u Nedjeljom u dva?
“Postoji li odjel u Ministarstvu kulture koji se bavi medijima?”, pitao je Stanković.
“Postoji. Kad sam došla u Ministarstvo kulture imali smo popis od četiri natječaja iz Europskog socijalnog fonda koje je trebalo raspisati redom. “Umjetnost i kultura za mlade”, “Kultura 54 plus”, “Kultura u centru” i nakon toga “Mediji zajednice”. Sva četiri smo uspjeli pripremiti u prvoj godini mandata. Dakle, četvrti po redu je bio “Mediji zajednice”.
Stalno su se postavljala pitanja, hoće li to biti neprofitni mediji ili ne! Tako je to postavljeno i tako će to biti.
Namjena tog fonda je da onima koji su marginalizirani, koji ne sudjeluju u različitim društvenim procesima da im se omogući bolja vidljivost, bolja prisutnost, edukacija novinara. U svrhu boljeg izvještavanja o tim skupinama.
Cijeli taj natječaj je sada u proceduri i na odobrenju u Ministarstvu rada i nakon toga bit će još provedena javna rasprava o samom finalnom tekstu natječaja. I nakon toga će natječaj biti raspisan.
Ali to je sve dio nekog folklora i ja se na to ne obazirem. Idemo svojim redom i taj će natječaj biti kroz dva mjeseca raspisan”, odgovorila je ministrica.
“Možemo li reći da za neprofitne medije slijede bolji dani što se tiče financiranja gdje će biti jasno kako i na koji način se financiraju i neće im se onemogućiti financiranje kao što je to bio slučaj za vrijeme vašeg “prethodnika”?”, drugo je Stankovićevo pitanje.
“Ne mislim da je to jedino pitanje naše medijske politike. Jako je puno pitanja. Prvo, financiranje za neprofitne medije je postojalo i prije nego što je taj program otvoren u ministarstvu kulture. Nakon toga bilo je u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, a nakon toga je prenesen odlukom tadašnje Kukuriku Vlade u Ministarstvo kulture. Tu sam se slagala tada s kritičarima tog sustava, je da je on bio okrenut izrazito prema onima koji su bili ideološki bliži tadašnjoj Vladi. To je jasno bilo svima. I tada sam govorila, a i sada stojim kod toga da nije dobro da Ministarstvo kulture financira medije. To jednostavno nije dobro.
U ovom trenutku iz fonda za pluralizam medija se financiraju neprofitni mediji. Dakle, nije ukinuto u cijelosti, nego ovaj dio u Ministarstvu kulture, koji nije bio dobro napravljen. Umjesto izmjene medijskih zakona ti su se mediji financirali temeljem Pravilnika o financiranju javnih potreba u kulturi”, rekla je Obuljen Koržinek.
Lekovićeva reakcija
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković obratio se putem svog profila na Facebooku ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek.
S obzirom da je ministrica najavila kako će se ovim natječajem ponovno moći financirati samo ‘neprofitnij mediji’, čini se kako su zahtjevi HND-a i lijevo-liberalnih udruga uzeti u obzir.
“Poštovana ministrice kulture,
Vrlo pozorno sam pratio Vaše današnje gostovanje u emisiji Nedjeljom u dva na HTV1 i neugodno sam iznenađen dvjema Vašim izjavama.
Ustvrdili ste kako je od početka bilo jasno da će za novac iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih medijima zajednice moći natjecati samo neprofitni mediji iako znate da je prvi prijedlog Ministarstva kulture bio da se taj novac može dodjeljivati i komercijalnim medijima na što sam kao predstavnik HND-a u radnoj skupini za utvrđivanje kriterija za dodjelu tog novca službeno reagirao (o čemu postoji dokument). Konačna odluka da za novac mogu natjecati samo neprofitni mediji je zapravo priznanje Ministarstva kulture da je HND bio u pravu.
Također sam vrlo neugodno iznenađen Vašom reakcijom na moju izjavu (emitiranu u prilogu u emisiji) kako je Hrvatska jedna od samo nekoliko zemalja u EU u kojoj glavnog ravnatelja nacionalnog medijskog servisa imenuje parlament i da to treba promijeniti. Naime na tu ste izjavu reagirali tvrdnjom kako ja imputiram sadašnjoj vlasti krivnju za nešto za što nije odgovorna.
No ja uopće nisam nikoga optužio nego sam samo rekao notornu činjenicu koju sam do sada javno izgovorio više puta. A kad god sam imao priliku elaborirati tu tvrdnju uvijek sam isticao da je prethodna SDP-ova vlast promjenom Zakona o HRT-u utjecaj politike na izbor glavnog ravnatelja HRT-a dodatno povećala, a HDZ koji je to u oporbi s pravom kritizirao nakon dolaska na vlast nije Zakon izmijenio nego ga je zloupotrijebio jednako kao i prije toga SDP.
Ukratko u današnjoj emisiji Nedjeljom u dva emitirana je u vezi te teme jedna moja rečenica – tvrdnja da Zakon o HRT-u treba promijeniti (i) na način da Hrvatski sabor više ne postavlja glavnog ravnatelja. Ništa manje i ništa više. Tvrdeći drugačije zapravo Vi imputirate meni što nije korektno”, napisao je Leković na svom Facebooku.
Je li ovom odlukom ministrice Obuljen Koržinek Plenković ‘kupio’ mogućnost da ga lijevo-liberalni mediji ne napadaju?
Što traže Leković i lijevo-liberalne udruge od Ministarstva kulture
Promjene u financiranju ‘neprofitnih medija’ najavio je Hasanbegović kao ministar kulture 2016. godine, kada je rekao kako će se natječaji u sklopu programa “Mediji zajednice”, za koje je iz EU fonda predviđeno 30,6 milijuna kuna, zbog svoje kompleksnosti, provoditi u 2017. godini.
Kada je Zlatko Hasanbegović postao ministar kulture odmah je krenuo u rješavanje važnih pitanja u svome ministarstvu. Tako je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije kojemu je mandat trebao isteći u listopadu 2016. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
