Miro Kovač: ‘Nameće se teza da su Hrvati kao nacija sazreli tek u prvoj Jugoslaviji’

Foto: fah

Miro Kovač, diplomat i bivši ministar vanjskih poslova, doktorirao je povijest međunarodnih odnosa na Sorboni, a predmet njegova interesa – odnosi Francuske i Hrvata, posebice između dva svjetska rata – pretočeni su u upravo objavljenu knjigu “U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije”, o čemu je govorio za Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Rođena iz Antantine i srpske vojne pobjede, iz predratnog širenja jugoslavenstva u hrvatskim, slovenskim i srpskim političkim krugovima, iz talijanske okupacije, iz žurbe i improvizacije, nova državna zajednica završila je u rukama beogradske političko-vojne kaste. Toj se kasti otvorila perspektiva asimilacijske misije, koju ipak nije mogla provesti. Osim pobjedničke vojske i političke klase izvježbane u vođenju međunarodnih poslova, balkanski Beograd nudio je premalo da bi se u Zagrebu mogao smatrati privlačnim središtem poput Beča ili Budimpešte. No upravo su kulturna i industrijska inferiornost Srbije i političko-pravni okvir zajedničke države – koji je išao u prilog interesima Beograda, ali je u zametku sadržavao više demokracije od sustava u banskoj Hrvatskoj pod ugarskim pokroviteljstvom – omogućili artikuliranje hrvatskoga nacionalnog pokreta”, kaže.

“Taj je pokret, kako je to formulirao dr. Ivo Banac, dovršio procese hrvatske nacionalne konsolidacije, zaključivši cijelo jedno stoljeće koje je započelo s ilirskim preporoditeljima. Zaslijepljena i pasivna, nezrela i nemoćna, hrvatska politička elita bila je prigrlila himerično jugoslavenstvo da bi se lakše obranila od germanskih, mađarskih i talijanskih pretenzija. Taj oportunizam nije bio plemenit, ali je zato bio učinkovit: iako je djelovala jugoslavenski, ostala je u biti hrvatska i tako, za razliku od traumatiziranih Mađara, spasila većinu hrvatskih zemalja. No tek što su Hrvati iskusili grubost Beograda, koji nije mario za habsburške legalističke metode, počeli su se udaljavati od jugoslavenstva i okretati se hrvatstvu. Nameće se, dakle, teza da su Hrvati kao nacija sazreli tek u prvoj Jugoslaviji! Tu sam tezu, kao i uvjerenje da su Hrvati predvođeni Antom Trumbićem spasili velik dio hrvatskih zemalja ulaskom u Kraljevinu SHS, svojedobno prezentirao i Franji Tuđmanu, koji se složio da je to u tadašnjim nepovoljnim okolnostima bila jedina moguća pragmatična politika”, dodaje.

Koliko je takva situacija pogodovala nastanku hrvatskog pitanja?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Konstitutivni elementi hrvatske nacionalne homogenizacije bili su političko djelovanje Stjepana Radića i seljaštvo koje je tvorilo golemu većinu naroda. Narod, koji je, po sudu francuskog parlamentarca Andréa Lebeya iz lipnja 1917., trebao o svojoj budućnosti odlučiti plebiscitom, što se nije dogodilo, bio je praktično isključen iz predratnog političkog života u Translajtaniji, to jest u ugarskom dijelu Habsburške Monarhije. Na izborima za Sabor 1913. tek je svaki dvanaesti građanin banske Hrvatske imao pravo glasa. Vidovdanski ustav jamčio je pak biračko pravo svakom državljaninu (doduše ne i ženama) s navršenom 21 godinom. Potencijal seljaštva u hrvatskoj politici otkrio je Stjepan Radić i tako stekao čvrstu osnovu za iznošenje autonomističkih hrvatskih zahtjeva. Seljačkog podrijetla, oženjen Čehinjom, dobro obrazovan, poliglot i populist, panslavistički i pomalo jugoslavenski orijentiran, ali prije svega veliki hrvatski rodoljub i domoljub, taj je francuski đak sve do svoje smrti 1928. bio neprijatelj za Beograd, ali i smetnja za Pariz”, rekao je.

Koliko se odnos Francuske prema Hrvatima mijenjao tijekom vremena?

“Odnos se promijenio kada je Hrvatska izvojevala svoju neovisnost, a posebno nakon što je vlastitim snagama oslobodila okupirana područja i priključila se, temeljem svoje volje, političkom Zapadu. Djelotvorna hrvatsko-francuska vojna suradnja postojala je inače već u Domovinskom ratu. U zadnja tri desetljeća su se odnosi između Hrvatske i Francuske temeljito transformirali, od slabog međusobnog poznavanja došli smo do partnerskih odnosa unutar političkog Zapada”, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.