Danas se sastaju predsjednica i premijer i odlučuju o sudbini šefa SOA-e Dragana Lozančića. Je li predsjednica mjesecima kolateralno prisluškivana kada je razgovarala sa Zdravkom Mamićem? Stanje i nadzor nad tajnim službama komentirali su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman , bivši predsjednik Ivo Josipović, politički analitičar Davor Gjenero, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije i bivši glavni analitičar MUP-a Robert Kopal
“Nitko, pa ni predsjednik ni premijer, nisu izuzeti od nadzora obavještajnih službi, ako se bave nečim što je nezakonito”, rekao je Ivo Josipović, napominjući da govori vrlo načelno. “Trebalo je unaprijed upozoriti predsjednicu Grabar-Kitarović da kontaktira s osobom koja je pod nadzorom, a to je i propust onih koji brinu o sigurnosti u samom Uredu predsjednice”, smatra Josipović. On, da je na mjestu predsjednice, u tom slučaju ne bi kontaktirao s takvom osobom.
Predsjednica je trebala biti obavještena, smatra Miroslav Tuđman. Ako je DORH prisluškivao, Tuđman ne vidi razlog zašto bi SOA trebala biti upetljana u to. Primarna zadaća SOA-e nije baviti se otkrivanjem kriminala i korupcije.
Spomenuo je neuočinkovitost parlamentarnog nadzora koji nema ovlasti istražnog povjerenstva za koje Tuđman smatra da su potrebne.
Davor Gjenero kaže da je u strašno nesretnoj situaciji. Objasnio je kako je bio upozoren od nekih ljudi prije dosta vremena da je gospodin Milanović svome dvorjaninu Lozančiću naložio da ga se prati, a razlog tome su tekstovi koje sam objavljivao o njemu.
“Ključno u tome i što sam cijelo vrijeme pokušavao reći jest činjenica da on nije čovjek od demokratskog političkog materijala i da nije sposoban funkcionirati niti u jednom obliku ograničene vlasti”, rekao je Gjenero. Na pitanje Mislava Togonala o njegovom kontaktu sa stranim diplomatima, Gjenero je odgovorio da kontaktira s velikim brojem veleposlanika prijateljskih zemalja, ali da pritom ne kontaktira ni s kim tko ima bilo kakve klasificirane informacije.
“Svaku sumnju u bilo kakvu nezakonitost u radu tajnih službi treba otkloniti po mogućnosti istoga dana”, smatra analitičar Robert Kopal te dodaje: “Opasno je stigmatizirati cijeli sustav jer onda on postaje slab te Hrvatska i njeni nacionalni interesi mogu biti ugroženi”.
Također, treba sustavnije i striktnije riješiti pitanje izlista u MUP-u, a Josipović je objasnio da na razini policije relativno nisko postavljeni službenici, poput načelnika i njihovih zamjenika, imaju pravo tražiti ih.
“Dosadašnji napori nadzora nad sustavom pokazali su se neadekvatnima”, rekao je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije, te dodao da je potreban dodatni građanski nadzor u kojem ne bi bile samo nevladine organizacije. Kada bi on bio učinkovit, birali bi se oni ljudi koji se razumiju u ljudska prava, tehnologiju špijuniranja i pravne procedure. Most je dao takav prijedlog reforme, no Bosanac sumnja da će imati snagu provesti je zbog Koalicijskog ugovora i omjera podjele mjesta.
“Iako su glavni korisnici sustava tajnih službi predsjednik i premijer, postoji unutarnja organizacija koja u dobrom dijelu odluka ta dva dužnosnika drži izvan procesa odlučivanja. Također, zakon je nejasan u dijelu na koji način predsjednik i premijer usmjeravaju rad službi – to bi trebalo činiti Vijeće za nacionalnu sigurnost, no ono nema neke posebne ovlasti”, objasnio je Josipović.
U sustavu tajnih službi rade profesionalci, a prostora ima za sistemsku nadogradnju, kao i donijeti novu Strategiju nacionalne sigurnosti koja se može nositi sa izazovima sadašnjice, ali i budućnosti, rekao je Kopal.
Josipović se nadovezao na profesionalnost sustava i rekao da postoji paraobavještajno podzemlje u Hrvatskoj koji ne čine oni koji rade u obavještajnoj zajednici.
