Mlinarić: Ni policajac ni vojnik ne bi smio imati dvojno državljanstvo, ali sve je dogovor HDZ-a i SDSS-a

Mlinarić
Foto: fah

Saborski zastupnik Stipo Mlinarić komentirao je za Narod.hr slučaj 21-godišnjeg hrvatskog policajca M. Č. iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske, koji ima dvojno državljanstvo – hrvatsko i srpsko, i koji je udaljen iz službe jer je preuzeo poziv Vojske Srbije, a da nije o tome obavijestio nadređenog rukovoditelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Navedeni policijski službenik je na teritoriju Republike Srbije ostvario kontakt s pripadnicima vojske te strane zemlje, radi preuzimanja poziva za upis u vojnu evidenciju Republike Srbije, a da o tome nije obavijestio svog neposredno nadređenog rukovoditelja”, objasnili su  iz MUP-a.

Ovaj slučaj komentirao je Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta iz Vukovara.

Narod.hr: Kako je moguće da je za hrvatsku policiju i MUP prihvatljivo da policajci imaju dvojna državljanstva?

Stipo Mlinarić: Nažalost zato što to uvijek politika odlučuje. O takvim stvarima odlučuju te njihove  čudnovate koalicije. Ne ide se po onome kako bi trebalo biti, nego se ide onako kako se dogovori između HDZ-a i SDSS-a. Ako se oni dogovore da mogu imati dvojna državljanstva, da to ne smeta, to se dogovorilo. Po svim pravilima, policajac ili vojnik ne bi smio imati dvojno državljanstvo. Ni vojnik ni policajac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>MUP o suspendiranom policajcu kojeg je pokušala mobilizirati Srbija: Ostvario je kontakt s pripadnicima strane vojske

Narod.hr: Vi ste godinama upozoravali na policajce koji u Vukovar zapravo putuju ili žive čak u Srbiji.

Stipo Mlinarić: Od same mirne reintegracije ’97. godine upozoravali smo da je ostalo dosta ljudi u MUP-u koji su se direktno borili protiv nas u Vukovaru, čak štoviše neki koji su se sumnjičili za ratne zločine. Tad smo već imali problema s tim da ukazujemo na tu nelogičnost da vi nekoga uzmete u hrvatsku policiju tko se do prije par godina borio protiv nas. Politika je bila gluha na te stvari i puštala pomalo, svake godine ih je nagrađivala, ljude, teroriste koji su se bunili protiv stvaranja Republike Hrvatske 91. godine.

Nagradila ih je mirovinama i nagradila ih je s beneficiranim radnim stažem za rat od ’91 do ’95, dobili su beneficirani radni staž. Poslije toga ide da ljude zapošljavaju, posebno u istočnoj Slavoniji, to je najveći problem. U policiju se uzimaju ljudi koji imaju dvojna državljanstva. Svega je tu bilo. Ljudi nisu živjeli u Hrvatskoj nego su živjeli u Srbiji – policajci.

Dolaze do graničnog prijelaza na Iloku, skidaju uniformu, pređu preko graničnog prijelaza i idu živjeti u Srbiju. Jer mu obitelj živi u Srbiji. Evo probajte vi doći, ja sam probao pa znam da ne mogu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Skandalozno ponašanje: Policajci u Srbiji novu godinu dočekali uz četničke pjesme o Vukovaru i Srebrenici

Narod.hr: Što stoji u Erdutskom sporazumu?

Stipo Mlinarić: 15. siječnja obilježava se potpisivanje Erdutskog sporazuma, nitko ga nije vidio. Erdutski sporazum je kao Jeti, znamo negdje da postoji, a nitko ga vidio nije. Zašto netko ne da se to uopće vidi. Iako sad više nema ni smisla da to nekom daju, to bi jedino povjesničarima bilo zanimljivo jer je istekao rok upotrebe.

To je bilo potpisano na pet godina. I to isto, i danas se pozivaju i Pupovac i SDSS na neka prava koja proistječu iz Erdutskog sporazuma. Prava ne postoje više jer im je istekao rok, ali ga zato ne daju. Politika ne da da se zapravo vidi što je to bilo potpisano i koliko je to sve trajalo. A zašto im se sad sve daje, zašto bi oni morali imati udjel u policiji, zašto bi to trebalo nekome davati?

Narod.hr: Hoće li Domovinski pokret tu temu potencirati u Saboru? Pokrenuti pitanje činjenice da osobe u vojsci i policiji mogu imati dvojno državljanstvo.

Stipo Mlinarić: Hoćemo, ne samo za vojsku da ne može imati dvojno državljanstvo nego i za obuku hrvatskih mladića. To smo već komunicirali prije rata u Ukrajini, prije agresije Rusije na Ukrajinu, da bi se to trebalo zvati obuka. Ne znam kojim jezikom nazvati, ali mlade momke obučiti, bar dva mjeseca da prođu neku obuku, da znaju što je puška i kako se puca, kako rastaviti pušku, kako očistiti pušku i one osnovne stvari.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Kajkić: Dokazao sam i dokumentirao da su četnički spomenici u Borovu selu nezakonito sagrađeni
> Tomislav Josić o broju Srba u Vukovaru i Pupovcu: Nije problem on, nego oni koji s njim trguju i stupaju u koalicije

Narod.hr: Zapravo uvođenje neke vrste obveznog služenja vojnog roka?

Stipo Mlinarić: Mislim čim se to spomene na takav način – obvezan vojni rok – to se odmah diže sve moguće na noge. Možete nazvati kako god hoćete, možete nazvati balet, ali da nauče tamo to što trebaju naučiti. Mogu zvati kako hoće, ali odmah ovi ljevičarski novinari skaču na noge.

Mogu oni to nazvati kako hoće, ali HDZ se toga boji, da se ne boji on bi to davnih dana napravili jer vide se da nam to fali. Ne daj Bože, a karte se miješaju u cijelom svijetu, vidimo šta nam se događa ispred nosa i koje su poruke iz Srbije pa i iz Republike Srpske.

I Dodik je prekjučer govorio o  srpskoj Dalmaciji i mi na to sve trebamo biti imuni i pustiti i ne obučavati svoje momke?! Pa da je rat, ja ne znam koga mi možemo mobilizirati, koliko ljudi. I to će biti jedno od pitanja vladajućima: Znaju li koliko mogu u roku od sedam dana podići ljudi u slučaju ratne opasnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.