Most Istarske županije: Možemo pogoduje svojim stranačkim kolegama u Puli?

Most Istarske županije oštro osuđuje postupke vodećih članova stranke Možemo u slučajevima mogućeg pogodovanja svojim stranačkim kolegama, istomišljenicima i prijateljima pri obavljanju poslova za udruge koje se financiraju novcem građana Istre, odnosno Pule.

Priopćenje Mosta Istarske županije u nastavku prenosimo u cijelosti:

Most Istarske županije ovim putem oštro osuđuje postupke vodećih članova stranke Možemo u slučajevima mogućeg pogodovanja svojim stranačkim kolegama, istomišljenicima i prijateljima pri obavljanju poslova za udruge koje se financiraju novcem građana Istre, odnosno Pule, a za koje saznajemo iz objava na nekoliko istarskih portala dana 23.03.2022.

Naime, iz medijskih objava te popratne dokumentacije na portalima Glas Istre i Istra24 jasno je vidljivo kako je udruga Zelena Istra, čija je dugogodišnja zaposlenica, između ostalih i Dušica Radojčić, današnja čelnica pulskog Možemo bila zadužena za provedbu „analize korištenja prostora“ te „savjeta za formiranje kriterija za dodjelu prostora“. Taj je posao dodijeljen njenom prijatelju i dugogodišnjem suradniku Teodoru Celakoskom koji je inače član Skupštine Grada Zagreba, a koji je tamo dospio s liste Možemo.

Grad Pula novcem građana Pule financira rad društvenog centra Rojc isplatio je za navedenu uslugu Teodoru Celakoskom pozamašan iznos za ovakvu vrstu usluge.

Posao koji je obavljen mogao je obaviti bilo koji zaposlenik navedenih udruga ili Grada Pule, koji je uostalom, plaćen za obavljanje ovakvih vrsta poslova i to našim novcem. Zahtijevamo žurno obrazloženje kriterija po kojemu je ovakva vrsta posla povjerena gospodinu Teodoru Celakoskom, inače članu brojnih nevladinih organizacija od kojih su neke proistekle iz kontroverznog Soroševog Otvorenog društva – Hrvatska.

Sama stranka Možemo nastala je spajanjem više različitih udruga, od kojih su neke imale jednak broj zaposlenika i članova. Ironična je činjenica kako je stranka Možemo kao prvu točku svog izbornog programa u Puli navela „odgovorno i transparentno upravljanje“.

Postavlja se nekoliko važnih pitanja. Tko kontrolira rad udruga? Pohvalno je što se mediji bave pravim istraživačkim novinarstvom, ali je žalosno što se za ovakve stvari saznaje iz medija, a ne iz institucija koje bi trebale obavljati poslove nadzora i kontrole trošenja javnog novca. Pozivamo institucije na obavljanje njihovog posla te provjeru cjelokupnog poslovanja udruga civilnog društva Istarske Županije. Žalosno je isto tako što ovakva vrsta poslovanja nekih udruga štete onim udrugama koje svoj posao obavljaju savjesno i transparentno.

Služe li neke udruge civilnog društva samo kao paravan za političko djelovanje u interesu određenih političkih stranaka? Koliko članova imaju udruge čije se zaposlenike plaća javnim novcem? Koliko je novca dodijeljeno udrugama poput Rojca, odnosno Zelene Istre tijekom zadnjih nekoliko godina?

Uvidom u proračun Grada Pule za 2022. godinu udrugama civilnog društva dodjeljuje se 2.156.000,00 kn.

Radi se o milijunskim iznosima koji su dani ljudima čije je političko djelovanje proisteklo upravo iz tih udruga. Radi se o udrugama koje vrlo često spominju transparentnost, a od 2018. godine ne objavljuju tko je bio zadužen za obavljanje spornih usluga.

Jasno je da i organizacije civilnog društva imaju pravo kandidirati se za javna sredstva, ali kriteriji za dodjelu javnih sredstava trebaju biti takvi da potiču aktivnosti koje doista koriste našim građanima. Novci uloženi u rad udruga koje služe za zadovoljavanje apetita političkih suradnika čelnika tih udruga mogli su biti pametnije utrošeni u gradnju vrtića, igrališta i škola za našu djecu, za sufinanciranje stambenog zbrinjavanja mladih i potrebitih ili neke druge investicije koje bi doista podigle kvalitetu života svih građana Pule, zaključuje Most Istarske županije.

Tko je Teodor Celakoski?

Teodor Celakoski je rođen 1971. u Ohridu u Makedoniji, a nakon osnovne škole pohađao je Centar za kulturu. Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu na kojem je studirao filozofiju i komparativnu književnost. Javnosti je postao poznat 2010. godine kada je sudjelovao u prosvjedima “Ne damo Varšavsku” na Cvjetnom trgu. On je tada bio predsjednik i jedan od inicijatora udruge “Pravo na grad”, dok je današnji gradonačelnik Tomislav Tomašević bio na čelu udruge Zelena akcija. Celakoski, Tomašević te Vilim Matula i Urša Raukar smatrali su se predvodnicima tadašnjih prosvjeda, a danas su svi u vrhu stranke Možemo.

Celakoski je bio član HAVC-a kada se sporno dodjeljivao novac, te je bio član inicijative “Ne damo naše autoceste!” za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju.

Inicijator je udruge Klubture, mreže za razmjenu programa nezavisne kulture, Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade POGON kao ustanove temeljene na civilno-javnom partnerstvu te Zaklade Kultura nova kao javne zaklade za financiranje suvremene kulture i umjetnosti. Također je započeo inicijativu za razvoj izvaninstitucionalne kulture (Policy_Forum).

Celakoski je također od 2003. do 2008. godine bio član 1. saziva Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a s njim su tada članice Marija Pejčinović-Burić i Martina Dalić, buduće ministrice u Vladi HDZ-ovog Andreja Plenkovića. On je bio i član Kulturnog vijeća za nove medijske kulture pri Ministarstvu kulture.

Celakoski – projektni direktor Multimedijalnog instituta nastalog iz Soroseva Otvorenog društva

No, Celakoski je među svim aktivistima u Možemo, jedan od najdugovječnijih u nevladinim organizacijama te je još kasnih 90tih godina vodio projekte povezne s multimilijarderom i ljevičarskim aktivistom Georgeom Sorosem. Celakoski je tako dugogodišnji projektni direktor nevladine organizacije Multimedijalni institut (Mi2) koja je proizašla iz Instituta Otvorenog društva – Hrvatska (IOD-H).

Naime, iako je Sorosevo Otvoreno društvo napustilo Hrvatsku 2006. godine, prije odlaska je transformirala neke dijelove svoje zaklade u samostalne udruge koje su od njega naslijedile program djelovanja te izdašnu institucionalnu, financijsku potporu. Multimedijalni institut, koji se većinom bavi kulturom, nastao je 1999., a realiziran je u prostorima Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”. Jedan od programskih ciljeva koji je Mi2 naslijedio od IOD-H-a bio je pokretanje Zaklade Kultura nova koja djeluje u sklopu Ministarstva kulture i medija.

Temelji Možemo postavljeni još 2003. godine?

Multimedijalni Institut pokrenuo je 2003. godine Savez udruga Operacija Grad (bivši Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade – SZC). Aktivnosti tog saveza su vezane za kulturnu politiku i politiku prema mladima u Zagrebu te je aktivna i danas, a sastoji se od 26 udruga, inicijativa i platformi.

Godine 2006., nakon što Bandić nije proveo devet mjera koje je s njima potpisao u Deklaraciji za provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade i kulturu, Operacija grad pokreće inicijativu Pravo na grad radi aktivnosti vezane za urbani razvoj i prostornu politiku i tek tada se zajedno s Multimedijalnim Institutom uključuje i Zelena akcija (Tomislav Tomašević).

>Udruga Sandre Benčić (Možemo) 2014. dobila novac od Sorosa da bi utjecala na rezultate izbora za EP

Pravo na grad postaje samostalna udruga 2009. te sve aktivnosti, sada već otvoreno političke, provodi u partnerstvu sa Zelenom akcijom. Pravo na grad je kao udruga aktivna i danas. Osam godina poslije, odnosno 2017. osniva se stranka “Zagreb je NAŠ!” na čijem čelu je Tomislav Tomašević, a koja kao političke ciljeve između ostaloga predstavlja sve one aktivističke ciljeve koje su do sada navedene udruge htjele postići u Gradu Zagrebu.

Godine 2019. osniva se stranka “Možemo! – politička platforma” čije je glavno lice Tomislav Tomašević. U toj stranci aktivni su i članovi svih gore navedenih udruga, inicijativa i platformi.

Primjerice, Teodor Celakoski koji je suosnivač Multimedijalnog instituta te inicijator udruge “Pravo na grad”, bio je vijećnik stanke “Zagreb je naš” i jedan je od osnivača, odnosno članova Inicijativnog odbora Možemo. Tomislav Medak, koji je bio drugi suosnivač Multimedijalnog instituta i član upravnog odbora “Saveza udruga Operacija Grad”, bio je koordinator programa za Zagreb stranke Možemo za lokalne izbore. Celakoski je također s Tomaševićem, a i današnjom dogradonačelnicom Danijelom Dolenec bio povezan preko udruge Institut za političku ekologiju. Također Tomislav Tomašević i Teodor Celakoski također se nalaze među osnivačima zaklade Solidarna.

Nadalje, Tomislav Domes, također član Multimedijalnog instituta, bio je vijećnik stranke “Zagreb je naš” te je novoizabrani vijećnik stranke Možemo. Konačno, Tomislav Tomašević je bio glavno lice prosvjeda u organizaciji udruge “Pravo na grad”, glavno lice stranke “Zagreb je naš” te je jedan od glavnih predstavnika Možemo i današnji gradonačelnik Zagreba.

Celakoski 2011.: “Moramo naći pukotine da bismo ušli u javnu arenu i utjecali na samu srž političkog posla”

Celakoski, kojeg se smatra Tomaševićevim čovjekom od povjerenja, a kojeg je Samodol prozvao političkim ideologom Možemo, još je 2011. u sklopu projekta “Otvorene institucije – Nova susretišta kulture i građana” govorio da treba ući na političku i društvenu arenu i da je to moguće ako se pritisak bude radio deset godina, ali da za to treba osigurati utjecajne javne platforme.

“Pitam se koja su to druga polja u kojima možemo iskoristiti naše znanje, našu sposobnost organiziranja, naše razumijevanje širih društvenih interakcija; gdje postoje ta polja intervencije da bismo ušli u javnu arenu i zaista utjecali na samu srž političkog posla (…) Moramo naći te pukotine i mogućnosti unutar tog kontigentnog sustava. Ne smijemo shvaćati taj sustav kao veliki, nesalomljivi stroj.

Borbe bi se trebale temeljiti na diskontinuitetu. Ako deset godina radite pritisak, čak ga i povećavate, to ne znači da ćete uspjeti. No, u jednom trenutku ćete uspjeti ako im priđete s druge strane. Ako im priđete s leđa. (…) “ja sam samo rekao da neće imati utjecaja ako ne bude drugih vrata kroz koja će se ući u političku i društvenu arenu. Dinamika između političkih snaga je takva da se na nju može utjecati. Moramo osigurati utjecajne platforme tako da nas sve shvate kao odgovorne i relevantne javne aktere”, kazao je Celakoski tijekom rasprave 2011. godine.