Mostovi saborski zastupnici Nikola Grmoja i Slaven Dobrović upozorili su u utorak da je Hrvatska lider u Europskoj uniji u lošem zbrinjavanju otpada, da ne koristi sredstva europskih fondova koja su joj na raspolaganju, ističući da sustavom gospodarenja otpadom upravlja “klijentelistička sprega”.
“Zbog nesposobnosti i neodgovornosti vladajućih ne troši se novac iz EU fondova za važan sektor zaštite okoliša, jer od 1,9 milijardi eura koliko nam je na raspolaganju 900 milijuna kuna je svojevrsni bonus koji se može potrošiti ako se EU fondovi dobro koriste. No, kako o iskorištavanju novca nema ni govora, ovaj bonus neće se moći iskoristi za zbrinjavanje otpada, nego će biti preusmjeren na druge sektore i korisnike“, kazao je Grmoja na konferenciji za novinare u Saboru.
Upozorio je da je zato Hrvatska na samom začelju u EU, a Zagreb se naziva pogrdnim nazivom “prijestolnica smeća” jer je na samom dnu metropola po recikliranju otpada, svega 10 do 15 posto, za razliku od Ljubljane koja je u samom vrhu s čak 60 posto recikliranja.
Dobrović smatra da je manipulacija smećem najbolji opis onoga što državna, regionalna i lokalna vlast čini po pitanju komunalnog otpada.
U klijentelističkoj spregi su političari, projektanti, konzultanti, savjetnici…
“Gospodarenje otpadom samo je fraza, a u stvari je kulisa iza koje se oko otpada svašta događa. Ne može se opravdati sustav gospodarenja otpadom kojim upravlja jedna klika, klijentelistička sprega u kojoj su političari, lokalni i regionalni projektanti, konzultanti, kojekakvi savjetnici koje sve stavljaju u jedan paket i pretendiraju samo velike investicije, jer oko velikog kolača uvijek ima krupnih mrvica“, istaknuo je.
Tvrdi kako je posve jasno da je ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić na sebe preuzeo odgovornost od jedinica lokalne samouprave za izostanak tranzicije u kružno gospodarenje otpadom i buduće loše rezultate.
“Radi se o političkoj motivaciji za ovakvo postupanje ministra Ćorića, jer zaogrnuto u plašt zaštite okoliša ustvari je političko prepucavanje koje će donijeti velike štete za okoliš. Još u travnju 2017. godine u zreloj fazi pripreme bili su javni pozivi za financiranje ekološke infrastrukture iz raspoloživih EU sredstava. Riječ je bila o sustavima odvojenog prikupljanja i obrade prikupljenog otpada – posude, vozila i sortirnice, kompostišta, a i centri za ponovnu uporabu bez čega nije moguće postići obvezujuće stope recikliranja – 50 posto do 2020. i 65 posto do 2030. godine“, kazao je Dobrović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
