Na zagrebačkom Mirogoju obitelj i prijatelji oprostili su se od Julienne Eden Bušić, američko-hrvatske književnice, prevoditeljice i političke aktivistice, te supruge Zvonka Bušića, koja je preminula prošloga tjedna u 78. godini života.
Julienne Eden Bušić ispraćena je uz državne počasti.
Uz obitelj, okupio se velik broj ljudi, prijatelja i poznanika iz javnog života: ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić, Miro Bulj, Anja Šovagović Despot, Ivić Pašalić, Ljubo Ćesić Rojs, Dario Kordić, Miro Gavran, Stjepan Šterc, Zvonko Milas, Ante Žužul, eurozastupnik Stjepo Bartulica, izvršna direktorica U ime obitelji Željka Markić, poznati hrvatski poduzetnik Ilija Tokić sa suprugom Veronikom, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, redatelj Jakov Sedlar, akademik Josip Pečarić, glumac i profesor Joško Ševo…
Sveta misa zadušnica bit će danas u 16 sati u crkvi Sveta Mati slobode na Jarunu.
Kako smo ranije pisali, Julienne Bušić (rođena Julienne Eden Schultz, 1948.) bila je Amerikanka iz Oregona, školovana u SAD-u i Austriji, koja je 1960-ih u Europi upoznala Zvonka Bušića, kasnijeg supruga i jednog od poznatijih hrvatskih emigranata. U tom krugu hrvatske političke emigracije, koji je snažno zagovarao neovisnost Hrvatske od tadašnje Jugoslavije, njih dvoje su se vjenčali 1972. i postali dio domoljubnog miljea koji je djelovao izvan domovine u uvjetima Hladnog rata, kada je pitanje jugoslavenskog režima i hrvatskog nacionalnog identiteta bilo duboko politizirano i često ignorirano u zapadnim političkim krugovima.
>Simbol hrvatske političke emigracije: Preminula Julienne Bušić, supruga Zvonka Bušića
Prije 52 godine, 28. studenoga 1970., Julienne Bušić bacila je letke s vrha zagrebačkog nebodera na Trgu bana Jelačića, zbog čega je uhićena i pritvorena u tadašnjoj Jugoslaviji. Letke joj je, kako je kasnije navela, dao njezin tadašnji dečko i kasniji suprug Zvonko Bušić, a sadržavali su kritiku komunističkog sustava i službene istine o Jugoslaviji.
U svojim kasnijim sjećanjima opisala je događaj kao politički čin protiv režima, tvrdeći da Jugoslavija nije bila prikazivana realno te da je imala visok broj političkih zatvorenika i sustav u kojem su se, prema njezinim riječima, neslaganja kažnjavala optužbama za “neprijateljsku propagandu”.
>Od Julienne Bušić oprostili se Thompson, Grmoja, Dujmović…: ‘Otišla je žena koja je Hrvatsku voljela bez računice’
Kritizirala je i tzv. “mit o komunizmu s ljudskim licem” te postavljala pitanja o tome koliko su bivši suradnici režima kasnije ostali prisutni u medijima, politici i institucijama nakon demokratizacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.