Načelnik Gunje iznosi teške optužbe za Anku Mrak Taritaš!

Foto: fah

Načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić (Milan Bandić 365) rekao je u subotu na konferenciji za novinare kako od DORH-a i drugih nadležnih institucija u Hrvatskoj očekuje da se ispitaju troškovi obnove stambenih objekata u Gunji kazavši kako je obnova obiteljskih kuća nakon poplave koja je 2014. zadesila Gunju pretplaćena.

“Sudski je vještak utvrdio da su stvarni troškovi gradnje kuća nakon poplave u Gunji iznosili 6.800 kuna po metru četvornom s uključenim porezom na dodanu vrijednost, odnosno s cjelokupnom projektnom dokumentacijom 6.940 kuna po metru četvornom. Gradnju tih istih objekata Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja platilo je čak 12.750 kuna po četvornom metru što je odobrila tadašnja ministrica Anka Mrak Taritaš”, rekao je Lucić.

> Bujica objavila dokumente: Anka Mrak-Taritaš odobrila obnovu u Gunji za 1700 € po kvadratu!

Na svakom obnovljenom kvadratu pojavljuje se razlika od 5810 kuna za što je odgovorna isključivo bivša ministrica Mrak Taritaš jer ona je ta koja je sve držala pod kontrolom i o svemu je odlučivala, ustvrdio je Lucić.

Po njegovim riječima u obnovi je također uočeno niz propusta i nekvalitetno obavljenih radova.
“Upozorio sam i na to bivšu ministricu, ali mi je samo rekla da o radnicima na crno mogu izvijestiti ministra Mrsića, ali da će tada obnova trajati godinu dana duže. Kada god sam tražio uvid u troškovnik, govoreno mi je da će mi dostaviti ali oni nikada nisu došli do Općine niti do mene”, rekao je Lucić.

Naveo je i kako je kopanje septičkih jama u Gunji ministarstvo plaćalo po 60.000 kuna.

Inače, bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja te kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu Anka Mrak Taritaš odbacila je prošlog tjedna prozivke o previsokim cijenama obnove kuća nakon poplava u županjskoj Slavoniji te ustvrdila kako u vrijeme predizborne kampanje netko želi da taj dobro napravljen posao dođe pod upitnik.

Mrak Taritaš je prozvao bivši saborski zastupnik Pero Kovačević u emisiji Bujica tvrdeći da je kvadrat obnove odabranim izvođačima tijekom obnove županjske Posavine plaćan i po 1700 eura po kvadratu, što je cijena stambenog kvadrata u samom u središtu Zagreba.

> Pročitajte kako Mrak Taritaš opravdava obnovu u Gunji za 1700 € po kvadratu!

“Kuće su bile u četiri kategorije oštećenja i ta je cijena izvučena iz samo jednog ugovora, a cijena obnove ovisila je o kategoriji oštećenja. Ta je cijena bila za kuće četvrte kategorije i uključivala je rušenje, sanaciju terena i gradnju energetski učinkovite kuće najvećeg mogućeg razreda, a takvih kuća je bilo oko 250”, izjavila je tada Anka Mrak Taritaš. Ustvrdila je da su sve 22 građevinske tvrtke koje su radile na obnovi radile pod istim uvjetima i na isti način.

Prije nekoliko dana kao gost emisije Bujica Radimir Čačić, kandidat za župana Varaždinske županije, također je upozorio na nelogičnosti s obnovom u Gunji.

Čačić je iz pozicije bivšeg resornog ministra, ali i struke, s obzirom da je arhitekt, komentirao aferu Anke Mrak-Taritaš i cijenu obnove kuća u Gunji i Rajevu Selu od čak 1.700 eura po kvadratu, za vrijeme dok je ona bila resorna ministrica.

> (VIDEO) Čačić o aferi Mrak-Taritaš s obnovom od 1.700 eura po kvadratu

“U Račanovu Vladu ušao sam kao ministar obnove. Bavio sam se obnovom kuća prognanika, to je praktički ista stvar kao u Gunji. Nema govora, 700 eura je i više nego realna cijena! S time gradite kuću, srušite je do temelja i gradite nove, kakve nikada tamo nisu bile! Dobro je pitanje gdje je nestalo ostalih 1.000 eura po kvadratu?! Netko će se time pozabaviti. Ne mislim da je to direktno odgovornost ministra, ali ako je njen potpis stvarno na dokumentima, onda nemam komentara, ali netko će imati!”, rekao je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina