Nacionalni park Sjeverni Velebit

U nastavku serijala “Upoznajmo Hrvatsku” donosimo vam pregled, a i ponudu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Taj zaštićeni dio prirode prostire se na 109 km2 najveće hrvatske planine, Velebita.

Zbog svoje geološke posebnosti i prirodne raznilikosti, ovaj dio sjevernog Velebita proglašen je Nacionalnim parkom 1999. godine, a u rujnu iste godine počeo je s djelovanjem. Zanimljivo kako je cijeli Velebit park prirode, a osim Sjevernog Velebita, na njemu postoji još jedan nacionalni park, a to je Paklenica, koja se nalazi na južnom dijelu planine.

Kako doći do NP Sjeverni Velebit?

Do Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Krasna kao sjedišta Uprave Parka i glavne polazišne točke za posjet Parku nije teško doći iz pravca većih hrvatskih gradova. Put je moguće isplanirati ovisno o vremenu koje posjetitelji imaju na raspolaganju, kao i dijelu Parka koji žele posjetiti. Radi lakšeg snalaženja na svim važnijim skretanjima postavljene su turističke signalizacije te obavijesni putokazi i ploče.

Također je važno napomenuti da su za promet otvorene samo javne prilazne ceste do Parka, koje su većinom asfaltirane, dok su šumske interne ceste po Parku nerazvrstane i nisu otvorene za javni promet. Preporučeno je da se prije dolaska raspitate u Upravi Parka ili na web-stranicama o prohodnosti pojedinih cesta, osobito u proljeće i kasnu jesen kad prometovanje cestama može biti onemogućeno zbog snježnih zapuha.

S kontinentalne strane u Krasno je najlakše doći autocestom s koje trebate sići na izlazu Otočac. Prema Krasnu se potom 20-ak km vozite asfaltiranom, zavojitom planinskom cestom, polako se uspinjući. S jadranske obale do Krasna dolazite skrenuvši u Svetome Jurju, gradiću smještenom 10-ak km južno od Senja, na zavojitu planinsku cestu kojom se 12 km uspinjete do mjesta i prijevoja Oltari, a potom se blago spuštate još desetak kilometara prema Krasnu. Ukoliko odmah želite u Park, trebate u Oltarima skrenuti desno, slijedeći putokaze. Do ulaza u Park, Babić Siče vozite se 10 km asfaltiranom cestom.

Ulaz u sjeverni i južni dio Parka

Ulaz Babić Siča koji je na 1300 metara nadmorske visine, nalazi se na sjevernom dijelu Parka i glavni je ulaz za sve one koji žele posjetiti područje Zavižana i Velebitskog botaničkog vrta. Do Babić Siče se dolazi iz pravca Oltara. Od Babić Siče do Zavižana vodi 7 km neasfaltirane planinske ceste. Iz Krasna do Babić Siče možete doći vozeći se makadamskom cestom (5 km) kroz zaselak Vukelići.

Želite li posjetiti područje Štirovače, iz Krasna se vozite asfaltiranom zavojitom cestom 29 km. Idete li na prijevoj Alan, 3 km prije spuštanja u dolinu Štirovače skrenete na zapad, prema moru te se do Planinarske kuće Alan vozite oko 9 km po neasfaltiranoj cesti bez većih uspona. S jadranske ceste, iznad Jablanca, se također možete uspeti do Planinarske kuće Alan 25 km dugom asfaltiranom, ali prilično uskom cestom. Do Štirovače se može doći i šumskom asfaltiranom cestom iz pravca Gospića, preko Pazarišta.

Što vam nudi posjet NP Sjeverni Velebit?

Sjeverni Velebit idealno je odredište za sve one koji vole aktivan odmor i rekreaciju u netaknutoj prirodi uz osjećaj iskonske divljine. Posjetiteljima je na raspolaganju preko 30 planinarskih staza koje vode različitim krajolicima te pružaju brojne mogućnosti otkrivanja ovog prostora.

Radi lakšeg snalaženja planinarske staze označene su markacijama, a na raskrižjima staza postavljeni su putokazi s potrebnom prosječnom dužinom hoda u satima. Gotovo svaka od staza vodi vas do planinskih vrhunaca koji su ujedno prekrasni vidikovci, kako na more i otoke, tako i na Liku. Postojeće planinarske staze i putovi pogodni su i za ostale aktivnosti kao što su treking i hiking.

Parkom i oko njega prolazi mreža dijelom makadamskih, dijelom asfaltiranih cesta koje mogu izvrsno poslužiti za bicikliranje i biciklističke ture po Velebitu, što turisti posebno vole koristiti. Dinamična izmjena krajobraza, raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta ponudit će vam priliku za fotografiranje izvrsnih motiva i pejzaža.

Kako biste se što bolje upoznali s čudesnim svijetom prirodnog i kulturnog bogatstva Nacionalnog parka, djelatnici su osmislili posebne programe koji nude razna iskustva: Multimedijalne prezentacije, Poludnevno vođenje, Cjelodnevno vođenje i Edukativni program za djecu “Mala zelena radionica”.

Živa i neživa priroda unutar Parka – Hajdučki i Rožanski kukovi

Sjeverni Velebit komadić je izvorne europske prirode – ne posve netaknute divljine, već prirodnog krajolika oblikovanog prožimajućim ljudskim utjecajem, u vremenu kad je za ljude jedina mogućnost preživljavanja bila suživot s prirodom. Najveći dio Parka pokriven je šumom koja pruža raznolike ugođaje, poput tamne i tajnovite smreke i jele, čvorastog i izdržljivog bora krivulja ili bajkovite i čudesne pretplaninske i planinske bukve.

S travnatih i kamenitih vrhova i padina pružaju se zapanjujući vidici na sjeverni Jadran te nepregledne obronke Velebita. Travnjaci oduševljavaju ljupkim šarenilom brojnih biljaka u cvatu i njihovih oprašivača, a kamenjar neobičnim i surovim oblicima među kojima rastu jedinstvene biljke.

Iako Velebit nije visoka planina, zahvaljujući reljefu i položaju na njegovom vršnom dijelu vlada prava planinska klima. To pokazuju i tipične visokoplaninske biljne i životinjske vrste koje tu obitavaju, poput runolista, bora krivulja, žutokljune galice, planinskog djetlića, planinskog ćuka, divokoze i drugih.

Zahvaljujući dobroj očuvanosti ekosustava, sjeverni Velebit dom je medvjedu, vuku, risu i surom orlu, grabežljivcima na vrhu hranidbene mreže, kojima je potrebno veliko prostranstvo i obilje plijena.

Neživu prirodu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit karakterizira prekrasan krški krajolik obilježen mnogobrojnim oblim vrhovima, velikim i malim, pravilnim i nepravilnim ponikvama i dolcima, planinskim rudinama i uvalama. Upravo je taj veličanstven krški reljef, nastao uslijed otapanja karbonatnih stijena (vapnenaca i dolomita) vodom obogaćenom ugljičnim dioksidom, bio jedan od glavnih razloga proglašenja Sjevernog Velebita nacionalnim parkom.

No ispod površine nalazi se isto tako zanimljiv podzemni svijet nežive prirode koji je predstavljen mnogobrojnim podzemnim šupljinama. Najpoznatije među njima su jame. Njihovim otkrivanjem područje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, a napose Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, ulazi u grupu speleološki najzanimljivijih područja svijeta. Dosada su u samom srcu Parka otkrivene i dijelom i istražene i tri jame dublje od 1000 m, najdublje u Hrvatskoj.

Lukina jama je najdublja jama u Hrvatskoj, a otkrili su ju slovački speleolozi 1991. godine. Jama se nalazi u strogom rezervatu prirode Hajdučki i Rožanski kukovi. Nazvana je po Ozrenu Lukiću – Luki, speleologu koji je poginuo kao hrvatski vojnik u domovinskom ratu na Velebitu. Lukina jama je 1431 metara duboka, a u trenutku spuštanja na dno bila je deveta po dubini u svijetu. Danas je 14. najdublja jama na svijetu.

Zanimljivosti vezane uz Park

Broj posjetitelja koji u godinu dana posjete Nacionalni park Sjeverni Velebit kreće se oko 15 tisuća, prema istraživanju iz 2010. godine. Taj broj je vjerojatno danas i veći, s obzirom na obogaćenu ponudu samog nacionalnog parka.

Posebnost ovog Nacionalnog parka je i to što su na njegovim brojnim lokacijama snimani legendarni filmovi o indijanskom poglavici Winnetou tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća.

Park je prije dva dana proslavio svoj 16. rođendan. Još dvije godine i ovaj netaknuti dio prirode postat će punoljetan, za razliku od njegovih stijena i krša koje su tu stoljećima.

Što se tiče cijena posjeta, treba reći kako popust imaju svi koji su članovi nekog planinarsokg društva, umirovljenici, hrvatski branitelji, osobe starije od 65. godina, invalidi, djeca od 6-14 godina i pješaci-biciklisti. Besplatan ulaz osiguran je djeci do 6 godina, osobama s područja grada Senja, pripadnicima HV-a i Policije kao i HGSS-a koji izvode svoje vježbe. Novinarima koji žele pisati o Parku također je omogućen besplatan ulaz uz najavu Upravi Parka.