Najveći hrvatski jamski sustav prešao duljinu od 30 kilometara

Najdulji hrvatski jamski sustav “Kita Gaćešina – Draženova puhaljka” na jugoistočnom dijelu Velebita tijekom prošlotjednog je istraživanja prešao duljinu od 30 kilometara, te se potvrdio kao najduži jamski sustav u Dinarskom kršu, objavio je šibenski Speleološki odsjek Sv. Mihovila.

Posljednjeg tjedna lipnja, na jedanaestu obljetnicu otkrića sustava, istraživanje su organizirale dvije ekipe speleologa – speleolozi Velebita iz Zagreba i Sv. Mihovila iz Šibenika. Obje su imale sreću naići na prostrane kanale, čime je ova izuzetna jama na najbolji način nagradila dugogodišnji trud hrvatskih speleologa, navode iz Sv. Mihovila na svojoj internetskoj stranici.

Tijekom posljednjeg istraživanja ukupno je otkriveno 1.578 novih metara, što je jedno od najuspješnijih istraživanja. Sva 104 istraživanja u 11 godina od otkrića sustava bila su volonterska.

Ovo još jednom opravdava položaj Velebita kao vrhunskog geomorfološkog i geološkog lokaliteta na svjetskoj karti krša, kazao je zagrebački geomorfolog Nenad Buzjak.

Trenutačno jamski sustav “Kita Gaćešina – Draženova puhaljka” ima ukupnu dužinu 30.654 metra i od listopada 2010. najduži je jamski sustav u Dinarskom kršu. Prethodno je rekord držala proslavljena Postojnska jama u Sloveniji sa 20,5 kilometara.

Na Velebitu se nalaze i najdublje jame Dinarskog krša, među kojima prednjači Lukina jama dubine 1.431 metara, koja se nalazi na popisu 20 najdubljih jama u svijetu.

Najveći speleološki sustav u svijetu je Sustav Mammoth Cave u Sjedinjenim američkim državama, istodobno zaštićen kao nacionalni park, ukupne duljine 643.7 kilometara, dok je “Kita Gaćešina – Draženova puhaljka” trenutačno, neslužbeno, na 139. mjestu u svijetu.

Iako je istraženost Dinarskog krša u Hrvatskoj razmjerno velika, sustav upravljanja kršem uvelike zaostaje za potrebama, smatra se u stručnim krugovima. Primjerice, Hrvatska još nema bazu podataka speleoloških objekata, a pravilnik o sanitarnim zonama je promijenjen tako da dopušta gradnju zahvata u drugoj sanitarnoj zoni.

Primjer lošeg tretmana krša je neslavan odnos prema UNESCO-vu pozivu da zemlje domaćini serijski zaštite Dinarski krš, zbog čega je UNESCO nedavno objavio da se povlači iz projekta.