Nakon godina stagnacije: Obnova nakon potresa ipak ubrzana, dežurna kritičarka Ikić Baniček

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić izvijestio je u četvrtak u Saboru kako je do danas, u „svim aspektima“ u obnovu od potresa utrošeno 2, 6 milijardi eura te ocijenio da se nakon svega može reći kako je riječ o povijesnoj obnovi. Ovaj iznos odnosi se na obnovu i Grada Zagreba i županija koje su u potresu oštećene. I doista, nakon godina stagnacije, obnova je lani ubrzala, iskorištena su sredstva iz Fonda solidarnosti za zgrade javne namjene i javnu infrastrukturu, građani su iseljeni iz 11 kontejnerskih naselja i smješteni u prikladnije oblike privremenog smještaja. Ali, uvijek ima i kritika.

Prema informacijama s terena, nisu svi sretni zbog ovakvog oblika rješenja, ali su na kraju bar donekle zadovoljni jer nisu u kontejnerima ili mobilnim kućicama. No, radije bi konačno rješenje, a to je povratak u svoje vlastite domove.

Inače, u dva je potresa, onom zagrebačkom i onom na Banovini, izgubljeno osam života, oštećeno 69 tisuća zgrada, a inicijalna šteta procijenjena 17 milijardi eura.

Obnova privatne imovine

Bačić je rekao da je, kada je riječ o obnovi privatne imovine, s jučerašnjim danom obnovljeno 11.422 obiteljske kuće i zgrade sa 45.600 stambenih jedinica. U ovom trenutku se, na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnova provodi na 1.448 gradilišta, a pored toga u nabavi je 1. 275 lokacija. Do kraja prosinca prošle godine nije bila dovršena ni jedna zamjenska obiteljska kuća, danas ih je završeno 251, a trenutno ih se gradi 267, naveo je Bačić.

Bačić kaže kako je u obnovi do sada bilo angažirano 350 građevinskih tvrtki, gotovo sve iz Hrvatske, s više od 11 tisuća radnika. Pa iako se ova brojka čini velikom, činjenica je da na terenu nedostaje izvođača, što je u velikom broju slučajeva i razlog kašnjenja obnove nekih kuća.

> Stanovnici Banovine i dalje na rubu: Obnova javnih zgrada ide bolje od privatnih

“Ne možemo uspostaviti dinamiku obnove koju osiguravamo, lani smo omogućili obnovu za 500 lokacija, ali se za natječaje nije javio nitko ili su ponude bile takve da i nismo prihvatili, bile su neprimjereno skupe”, poručio je i sam Bačić.

Osim toga, Bačić je naglasio da se Hrvatska u obnovi opredijelila za koncept suvremene protupotresne gradnje, gdje su zgrade, posebno javne namjene, otpornije, a ne za koncept povrata u prijašnje stanje.

Kritike SDP-ove Ikić Baniček

SDP-ova gradonačelnica Kristina Ikić Baniček prije nekoliko dana rekla je da bi građani Siska bili zahvalni ministru graditeljstva Branku Bačiću, da imaju na čemu biti zahvalni: “Nećete naći ni jednog građanina Siska koji je uselio u svoj stan nakon što mu je zgrada dobila crvenu naljepnicu. Ako ministar može izmisliti takvog čovjeka, ali vjerujte mi da ne postoji”, objasnila je.

“Prošla je točno jedna godina i četiri mjeseca otkako smo se upoznali u Zagrebu na sastanku u vašem Ministarstvu, i nakon dvije godine u kojima Siščani nisu primijetili niti jedan veliki potez Vlade u ponovnoj izgradnji Siska nakon potresa i dva katastrofalna ministra graditeljstva kojih se čak i HDZ odrekao, došli ste vi spasiti što se spasiti može. Kažem, spasiti – ne mislim da ste se došli baviti ozbiljnim poslom obnove, ali sam se potajno nadala da ste na zadatku spašavanja obraza Vlade Republike Hrvatske, za koju su stradalnici u potresu u tom trenutku bili sasvim uvjereni da ih je u potpunosti iznevjerila.

Tada sam vas upozorila da nulti prioritet obnove mora biti zgrada u ulici Hrvatskog narodnog preporoda, koja je zaista simbol stradanja Siska, jer je to najveći pojedinačni objekt u Hrvatskoj koji je iseljen, iz kojeg su stanari 146 stanova poslani u izbjeglištvo – neki preko ceste u kontejnere, a mnogi kuda gdje po Sisku i Hrvatskoj”, kaže.

> Petir o napadima Ikić Baniček na Katoličku Crkvu i Caritas: Ovdje je riječ o jasnoj diskriminaciji

“Zgrada je simbol stradanja Grada Siska, tri ministra su se izmijenila, ali ona se još nije obnovila niti uklonila. 146 sudbina, dok nisu dobili kontejnere spavali su na podu i na spužvama u dvorani. Ja sam ih svakodnevno obilazila i sada smo svakodnevno u kontaktu. Naravno da su ljudi nakon tri i pol godine frustrirani i da se nemaju čemu nadati. Ministar se razmeće brojkama, ali zaboravlja napomenuti da su to kuće sa zelenim naljepnicama. Vladi je bio prioritet baviti se kućama sa zelenim naljepnicama, pitat ćete zašto? Takva je bila odluka, nešto što se moglo lako riješiti i ljudima uplatiti novac za popravke. To su te tisuće, a višestambene zgrade se nisu krenule obnavljati”, dodala je gradonačelnica Siska.

“Ti ljudi su bili jedno vrijeme u kontejnerskom naselju, ali ta naselja su maknuta jer je velikom vođi smetalo kada se vozi kroz Sisak da prolazi pored njih i da gleda na njih, i sad su po stanovima u najmu”, dodala je gradonačelnica Siska.

Ikić Baniček u pravu je tek u jednom

Ikić Baniček u jednom je u pravu, a to je da se doista krenulo od kuća sa zelenim naljepnicama i da velik broj onih koje se vode kao obnovljene zapravo su imale nekonstrukcijsku obnovu. No, nije u pravu oko kontejnera. Iseljavanje ljudi iz kontejnera, koliko god bilo teško kad je u pitanju selidba, za neke i više puta, omogućilo je ljudima normalniji smještaj i ugodniji život. Potvrdit će vam to velika većina stanovnika Banovine.

Po pitanju zgrade koju je Ikić Baniček spomenula, Bačić je odgovorio prije nekoliko dana.

Jedan od pokušaja ubrzanja obnove je tzv. blokovska javna nabava. Blokovske nabave uključuju veći broj zgrada na jednom području za koje će se istovremeno provoditi obnova, a dvije takve za područje grada Siska već su pri kraju. Riječ je o rušenju i gradnji kompleksa sastavljenog od pet zgrada u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku, te obnovi 19 zgrada u Rimskoj ulici. Na području Zagreba u tijeku je postupak javne nabave izvođača za blok Mali Vatikan te Blok 20, istaknuo je Bačić prilikom posjete Glini.

Iz navedenog primjera, ali i općenito na primjeru obnove nakon potresa, jasno je kako je za ovaj kompleksan proces Hrvatska prvo morala nešto naučiti. Sporan je samo tempo kojim je učila jer popriličan broj stanovnika Banovine još uvijek teži povratku u svoj dom. I na kraju, žele živjeti dostojanstveno.