Nakon napasnih stjenica dijelovi Hrvatske bore se s najezdom crnih žohara i buha

Foto: GettyImages

Užarili su se telefoni tvrtki za dezinfekciju. Nakon letećih stjenica, problem stvaraju crni žohari, posebice u Istri gdje su se pozivi udvostručili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ove godine smo primijetili veliki porast poziva vezanih uz crne žohare. Dosad je toga bilo sporadično po Zagrebu i drugim gradovima, no sad su se crni žohari pojavili u četvrtima gdje ih nikad nije bilo. Godinama ih nije bilo toliko, sad baš dominiraju”, ispričao je svoja iskustva za 24sata Rene Švajger iz tvrtke koja se bavi deratizacijom, dezinsekcijom i dezinfekcijom. Istaknuo je kako puno posluju i u Istri, gdje bilježe dvostruki porast poziva osobito u Umagu i u Rovinju.

Crni žohar nije za čovjeka opasan u smislu uboda ili ugriza, ali jest zbog mogućnosti prenošenja zaraze.

> Stjenice preplavile Hrvatsku: Liječnici upozoravaju da bi mogle postati ozbiljan zdravstveni problem

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Stručnjak objašnjava najezdu i posljedice uboda stjenica: ‘Osjetljivima bi se mogao pojaviti otok i crvenilo’

Zbog tople i vlažne zime prirodna selekcija broj žohara nije smanjila. Žive u kanalizaciji i sustavima cijevi gdje se i razmnožavaju. S obzirom na to da se hrane ljudskom hranom, na njoj tako mogu ostaviti i razne bakterije.

“Žive u kanalizaciji, u vertikalama i sustavima cijevi te se ondje razmnožavaju. Hrane se ljudskom hranom, pa na toj hrani i površinama kojima se kreću mogu ostaviti bakterije poput e. coli, salmonele, tuberkuloze, kolere, tifusa i drugih bakterija i virusa koje se nalaze specifično u kanalizacijskom sustavu“, kaže dr. Dobrica Rončević, spec. epidemiologije i voditelj epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ove godine smo primijetili i porast poziva vezanih uz pojavu običnih buha. Riječ je o onima koje žive na mačkama i psima te hrane krvlju i obično ne napadaju čovjeka. Ako je domaćin odsutan dulje vrijeme, one mogu preživjeti hraneći se vlastitim izmetom, pa čim se pojavi životinja ili čovjek napadaju ga kako bi se nahranile”, istaknuo je Švajger za Večernji list, dodajući da su ga ljudi zvali i zbog većeg broja smrdljivih martina, ali im nije mogao pomoći jer nije riječ o infestaciji (najezdi) prostora.

”Dolaskom povećanog broja turista raste potrošnja vode što se tiče tuširanja, pranja, kuhanja, svega znači. Odvodnja se pogotovo u starim gradskim četvrtima povećava i onda prolaskom veće količine vode kroz cijevi oni bježe gore na mjesta gdje će lakše preživjeti. Znaju ući i u apartmane na prvom, drugom, trećem katu”, kazao je Silvio Šprem, kemijsko-tehnološki tehničar za dnevnik.hr.

Najezda napasnih kukaca na obali, na udaru osobito gosti u privatnom smještaju

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Stjenica ima sve više i više, za to je ‘kriv’ razvoj turizma. One su baš veliki problem jer ih je jako teško suzbiti. Ljudi nas već zovu, najviše mali iznajmljivači i vlasnici hostela”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju Robert Zidar, direktor službe sanitarne zaštite u splitskom Cianu krajem lipnja, te dodao da su ove godine stjenicama, kao i drugim kukcima, pogodovale neuobičajene vremenske prilike.

Stjenice su svjetski problem, jer su sitne, teško uočljive, a čak i dok grizu lako prođu nezapaženo jer ispuštaju anestetik te su, osim toga, najaktivnije oko 4 sata ujutro, kad nas većina spava najdubljim snom. Znak da ste s njima dijelili krevet su crveni tragovi ugriza za koje je karakteristično da se protežu i ravnoj crti. Vole gristi izložene dijelove tijela kao što su noge, ruke, vrat i lice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.