(VIDEO) Stručnjak objašnjava najezdu i posljedice uboda stjenica: ‘Osjetljivima bi se mogao pojaviti otok i crvenilo’

Foto: Snimka zaslona

Prozirne bubice “okupirale” su Hrvatsku. Građani se žale da im se lijepe na kožu, kosu, hodaju po odjeći, pa čak i bodu. Riječ je o mrežastim stjenicama, za koje stručnjaci kažu – nisu opasne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O hrastovim mrežastim stjenicama za Dnevnik Nove TV govorio je Milivoj Franjević sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Riječ je o “hrastovoj mrežastoj stjenici koja je šumarski problem, sad u ovom trenuku kad se nalazimo u centru Zagreba i problem urbanog šumarstva koji je u Hrvatskoj prisutan od 2013. godine. Stanovnici u spačvanskom bazenu imaju problema tijekom ljeta u proteklih pet do šest sezona. Što se tiče kućne stjenice koja se hrani krvlju, ona je fitosanitarni problem koji je u određenom smislu lakše riješiti.”

Za njihovu rasprostranjenost krivac su “visoke temperature, kraj vegetacijskog perioda u kojem imamo razvijene već dvije ili čak tri generacije ovih stjenica, a isto tako i fiziološko stanje samog lista koji je suh i zbog čega su stjenice morali potražiti hranu negdje drugdje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto bodu ljude?

Tvrdi da su to “kukci koji su fitofagni, znači hrane se biljnim sokovima. Oni su jednostavno zbog ovih faktora koje smo ranije spomenuli, prisiljeni potražiti hranu i nadoknaditi tjelesne tekućine negdje drugdje. Ne piju krv, nije riječ o stjenicama iz roda cimex, odnosno onim kućnim stjenicama koje se hrane krvlju toplokrvnih organizama. Ovdje je riječ o tome da ove stjenice nisu prilagođene za uzimanje krvi.”

Koje su opasnosti?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ljudi koji imaju osjetljiviji status imunološkog sustava mogle bi imati posljedice sa sekundarnim efektima, sa otocima i crvenilom kože.”, upozorava stručnjak.

Kako ih suzbiti?

“Kad govorimo o hrastovoj mrežastoj stjenici od 2013. godine kad je prvi put zabilježena u Hrvatskoj i kad je krenula suradnja na projektima sa kolegama iz Hrvatskih šuma, osobito s kolegama iz Hrvatskih šuma Vinkovci koji su prvi uočili taj problem, krenulo se u ispitivanje sredstava. Međutim, trebate uzeti u obzir da kad govorimo o suzbijanju u šumskim eko sustavima, tu je primjena određenih sredstava strogo zabranjena zbog posljedica na šumski eko sustav. A ako vi suzbijate nekakvog štetnika u svom domu, možete koristiti puno toksičnija sredstva, napustiti taj prostor na neko vrijeme dok nije sigurno pa se vratiti. Sa šumom je druga situacija. Koriste se isključivo sredstva za zaštitu bilja koja su dopuštena zakonom.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.