Teško je pretpostaviti da to bude slučajno, da sud izda nalog za pritvaranjem Zsolta Hernadyja, čelnika MOL-a, upravo na dan kad je mađarski premijer Orban u Zagrebu.
Glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić novinarima je u ponedjeljak rekao da je Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda ponovno odredilo istražni zatvor šefu MOL-a Zsoltu Hernadiju jer je nakon podizanja optužnice došlo do nove faze postupka, a i dalje je egzistiralo prvo rješenje o određivanju istražnog zatvora koje je protiv nedostupnog Hernadija još 2013. donio sudac istrage, prenosi reuters.
Hernady je, kako je poznato, optužen da je dao mito bivšem premijeru Sanaderu. Njemu je prošlog mjeseca započelo suđenje u odsutnosti, a prošlog je mjeseca međunarodna organizacija Interpol odlučila obnoviti europski uhidbeni nalog.
CMS i GONG prosvjedovali protiv Orbana – tko stoji iza njih?
Suđenje Sanaderu
Mađarska, naravno, odbija postupiti po nalogu. Po optužnici, Sanader je 2008. odlučio dozvoliti MOL-u, koji je trenutno vlasnik preko 49% INA-e, da stekne tzv. “upravljačka prava”, iako je sam taj pojam vrlo sporan. No samo suđenje Sanaderu za taj slučaj je bilo vrlo sporno i presuda zasnovana na “zatvorenom krugu indicija”, a mnogima je upalo u oči da “zaštićeni svjedok”, Ježić, nikad nije u proračun predao pet milijuna eura koji su navodno bili namijenjeni Sanaderu iako do njega nikad nisu došli, iako je obično to prvi uvjet da bi netko postao zaštićenim svjedokom – da vrati sredstva stečena kriminalnom aktivnošću.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s Orbanom, evo o čemu su sve razgovarali
To je trenutno stanje dugogodišnjeg natezanja između hrvatske vlade, koja je vlasnik oko 42% dionica – iako se zakonom o privatizaciji INA-e, po kom je ona i prodana Mađarskoj kompaniji u vlasništvu austrijskih i mađarskih banaka (pri čemu je i OTP banka, iako mađarska, uglavnom u vlasništvu Austrijanaca) iz 2002. obvezala do ulaska u EU spustiti svoj udio na manje od kontrolnog paketa, tj. na manje od 25% + 1 dionice, koliko je i udio Mađarske države u MOL-u. Taj zakon je potpisao Slavko Linić u vrijeme Račanove vlade, a to je i praksa u EU.
Političko ili ekonomsko upravljanje kompanijom
Hrvatska je pokazala nevoljkost za investiranje u INA-u nakon prodaje suvlasničkog paketa Mađarima, a zahvaljujući intervencijama hrvatske politike ostala je i bez vrijednih naftnih polja u Siriji. Mađari su pokrenuli arbitražu pred međunarodnim sudom u Washingtonu zbog hrvatskog kršenja ugovora, prije svega jer Hrvatska nije, kako se obvezala, preuzela skladište ukapljenog plina. Hrvatska je pokrenula protutužbu protiv Mađarske koju je katastrofalno izgubila, bez da je i jedan arbitar i u jednoj točki spora dao za pravo Hrvatskoj. To najavljuje i ishod arbitraže koju je pokrenula Mađarska.
Gubici rafinerija
Pritom i rafinerije u Hrvatskoj posluju s ogromnim gubicima, ona u Sisku je lani imala operativni gubitak od čak 200 milijuna kuna. U onu u Rijeci treba uložiti ogroman novac da bi mogla biti profitabilna u budućnosti, a isplativost je upitna. “Investicija mora biti pametna i isplativa. Ima li dovoljno tržišta za dvije rafinerije u Hrvatskoj – nema”, zaključio je u proljeće ove godine Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INA-e. Mađari kažu da su spremni uložiti 400 milijuna eura u Rijeku, ali da to ovisi o spremnosti hrvatske vlade na suradnju i novih koncesijskih ugovora.
To za sad izostaje. Kako sporazuma nema, Mađari traže da se INA vodi isključivo ekonomskim motivima i da se politika posve izostavi iz upravljanja, obje su se strane složile još pred dvije godine da će Hrvatska otkupiti Mađarsku polovicu INA-e. No nakon pompozne najave otkupa nije se dogodilo ništa: Hrvatska jednostavno nema novca. Mađari se pak, kako ne mogu postići dogovor s Vladom, žele riješiti INA-e ali ne mogu naći kupca. Izgleda da nema previše zainteresiranih za ulaganje u Hrvatsku: Uostalom, i kod privatizacije INA-e interes su iskazali samo Rusi, Austrija i Mađari, s tim da Rusi trenutno iz političkih razloga otpadaju kao “strateški partner” a Austrijanci trenutno nisu zainteresirani za bilo kakva ulaganja u Hrvatsku.
Tako je susret Viktora Orbana i Andreja Plenkovića tijekom regionalnog summita u Zagrebu protekao u sjeni INA-e. “To je kao trn pod nokotom, nije velika stvar, ali utječe na raspoloženje. Želimo iščupati taj trn”, rekao je Orban na tiskovnoj konferenciji nakon susreta s Plenkovićem. Dva premijera su se složila da je jedino rješenje da Hrvati otkupe nazad svoj udio u INA-i, no ostao je problem cijene, tj. toga da Hrvatska nema dovoljno novca za to.
“Povrat INA-e nije jednostavan”
Plenković je rekao da Mađarska i Hrvatska oko pitanja Ine imaju različita stajališta. “Cijena povrata Ine u hrvatsko vlasništvo nije nešto što se može pregovarati niti preko noći niti je tako jednostavno. Dapače, znamo koliko je to kompleksno i u krajnjoj liniji, ako se ne dogovorimo o cijeni, onda to je po meni jedan problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih prema nekim procjenama može ili treba izdvojiti”, kazao je Plenković.
Naveo je i da Vlada ima procjene. “Otprilike te procjene znamo. Ono što varira su širi detalji koji mogu biti važni za uopće energetske kompanije, daljnju perspektivu tih kompanija i globalne trendove u tom pogledu. No, u ovom trenutku nismo ništa napravili krivo, dapače, mislim da smo napravili dobro i da je ta činjenica čak pomogla da se određeni procesi i problemi rješavaju na konstruktivni način. To je bio sadržaj, duh i ton našeg jučerašnjeg sastanka”, rekao je.
I, naravno, tu je i problem politizacije slučaja Hernadi, čime Orban uopće nije zadovoljan, kao ni time da se vlasništvo MOL-a nad polovicom INA-e već godinama koristi za politička razračunavanja u Hrvatskoj.
Junckerov vjerojatni nasljednik Stubb: Izbacite Orbana iz Europarlamenta jer je desničar!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
