Senat Sveučilišta u Zagrebu izabrao je novog rektora, a to je Stjepan Lakušić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Naslijedio je Damira Borasa.
> Dekan Građevinskog fakulteta o obnovi nakon potresa: ‘Jednu godinu smo izgubili’
Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić novoizabrani je rektor Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće mandatno razdoblje. Od ukupno 70 izabranih članova Senata Sveučilišta u Zagrebu sjednici su prisustvovali svi članovi.
Nakon prvoga izbornoga kruga, u kojem je sudjelovalo četvoro kandidata, u drugi je krug ušlo njih dvoje: prof. dr. sc. Mirjana Hruškar i prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, izvijestilo je zagrebačko Sveučilište.
U drugom izbornom krugu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić dobio je 43 glasa, a njegova protukandidatkinja prof. dr. sc. Mirjana Hruškar osvojila je 26 glasova, dok je jedan glasački listić bio nevažeći.
Podsjetimo, u skladu s Uputama za postupak izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu te s odlukom Izbornoga povjerenstva, Senatu je 17. veljače 2022. svoje izborne programe predstavilo četvero predloženika – prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Marijan Klarica s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić s Građevinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Tonći Lazibat s Ekonomskoga fakulteta.
Senat Sveučilišta u Zagrebu o izboru novoga rektora odlučio je tajnim glasovanjem.
U postupku izbora koji je proveden u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu i izbornim uputama, kandidatu je za pobjedu bila potrebna natpolovična većina ukupnoga broja izabranih članova Senata, odnosno 36 glasova. Sjednicom Senata predsjedavao je najstariji prisutni član ovoga tijela.
Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić svoje mandatno razdoblje započet će 1. listopada 2022.
Dekan Građevinskog fakulteta
Stjepan Lakušić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je i doktorirao. Aktualni je dekan toga fakulteta.
Od 2014./15. bio je prodekan za znanost Građevinskog fakulteta, a dekan je od 2018.
Lakušić je u svom programu za rektora istaknuo kao imperativ uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom na svim razinama, “koji planira, primjenjuje, nadzire i poduzima radnje u svim segmentima djelovanja Sveučilišta. Studenti kao središte sustava i nosioci sutrašnjice čine jezgru razvoja i djelovanja Sveučilišta u Zagrebu”, naglasio je Lakušić i zaključio da se “zauzima za oživljavanje paradigme prema kojoj su sloboda i integritet znanstvene misli i naprednog poučavanja jamac gospodarskoga razvoja i kvalitete života”.
O obnovi Banovine i Zagreba nakon potresa
“Ako gledamo s pogleda građana onda su pomaci skromni, ako gledamo sa stajališta politike onda su napravljene predradnje, donesen je zakon, plan mjera, točnije donesene su pripreme da bi išlo žustrije. Ako promatrate moje gledanje, moje gledanje je trebalo biti puno brže, a razlog je što su nuđene opcije, kada se radio zakon, program mjera. Znate i sami da su došli komentari na prvi prijedlog zakona…da to nije dobro. Trebalo je puno vremena da se napravi javna nabava. Potroši se godina i pol dana, kada govorimo o Zagrebu. Kod Banovine u toj pripremi opet prođe godina dana nepotrebno, trebalo je ići puno brže”, kazao je Lakušić za Večernji list.
Životopis i znanstvena karijera
Rođen je 1968. godine u Slavonskom Brodu gdje je završava osnovnu i srednju školu. Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1988. godine, a diplomirao je u ožujku 1994. Po završetku studija, zaposlio se kao znanstveni novak na Građevinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Zavodu za prometnice. Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu magistrirao je 1998. godine obranivši magistarski rad pod naslovom Utjecaj netočnosti izradbe konstrukcijskih elemenata na propisanu širinu tramvajskog kolosijeka, a akademski stupanj doktora tehničkih znanosti stekao je 2003. godine obranom disertacije pod naslovom Dinamički utjecaj vozila na tramvajski kolosijek. U srpnju 1998. godine izabran je u istraživačko zvanje asistenta, a u ožujku 2004. u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Nositelj je kolegija Željeznice, Gornji ustroj željeznica te Projektiranje i građenje željeznica na sveučilišnom dodiplomskom studiju. Od 2005. godine Pročelnik je Katedre za željeznice na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U svojstvu istraživača radio je na znanstvenim projektima iz područja građevinsko-prometne tehnike vezanih za područje prisilno vođenih vozila te prometne buke i vibracija. Sudjelovao je u izradi i bio voditelj nekoliko ekspertiza i elaborata iz područja zaštite od buke, tramvajskih i željezničkih kolosijeka te tramvajskih vozila, koji pored stručnog imaju i neosporan znanstveni karakter. Od 1994 do danas sudjeluje u provođenju stručnog nadzora nad izgradnjom i rekonstrukcijom tramvajskih kolosijeka u Zagrebu i Osijeku, nadzora nad rekonstrukcijom željezničkih kolosijeka, u izradi studija, idejnih i izvedbenih projekata gornjeg ustroja kolosijeka te zaštite od buke u urbanim sredinama.
Dugogodišnja aktivnost na znanstvenim i stručnim projektima rezultirala je objavljivanjem znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima te sudjelovanjima na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Član je više strukovnih organizacija (Društvo inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica, Hrvatskog društva za ceste Via-Vita, Hrvatskog društva građevinskih inženjera, Hrvatske komore arhitekata i inženjera, Australian Acoustics Society).
Ministar Fuchs čestitao Lakušiću
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u čestitki Stjepanu Lakušiću na izboru za rektora Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da su kvaliteta, proaktivnost, otvorenost, suradnja i preuzimanje odgovornosti za ostvarene rezultate odlike uspješnih sveučilišta.
Istaknuvši da smo svakodnevno suočeni s vrlo dinamičnim kretanjima u društvu i na tržištu rada, što je ujedno i jedan od najvećih izazova s kojim se danas suočava Sveučilište u Zagrebu kao najstarije i najveće hrvatsko sveučilište, ministar Fuchs ističe da taj izazov istodobno predstavlja i veliku priliku i potencijal.
“Sveučilište u Zagrebu osim što je danas najveće sveučilište u Republici Hrvatskoj, mora biti jedno od najuglednijih sveučilišta u Europi te sjecište intelektualne, akademske i znanstvene misli”, ističe ministar.
“Međunarodna prepoznatljivost i relevantnost utemeljena na najvišim europskim i svjetskim vrijednostima razvija se, osnažuje i učvršćuje permanentno i sustavno. Vođeni tom vizijom, želim Vam puno uspjeha u Vašem radu i daljnjem strateškom promišljanju razvoja Sveučilišta”, poručio je ministar Fuchs novoizabranom rektoru zagrebačkog Sveučilišta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
