Sve je izvjesnije kako će se rodni studiji uskoro početi izvoditi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Elaborat o studijskom programu otkriva nam što će sve učiti studenti rodnih studija i budući rodni oficiri. Put od studenta do diplomiranog “rodnog stručnjaka” proteže se od „rodne i queer“ lingvistike do „rodne povijesti“ i „feminističke i queer naratologije“. Ovdje ćemo analizirati, odnosno pokušati shvatiti što je to „rodna povijest“.
> Voditeljica rodnih studija prof. Čakardić HZZ-u predstavila rodne oficire? Što je to?
Rodna povijest izvodi se bez rodne ravnopravnosti?!
Među prvim kolegijima koji su navedeni na popisu nalazi se „Rodna povijest“. Nositeljica je Ida Ograjšek Gorenjak, a surađuju Zrinka Blažević, Jelena Marohnić, Zrinka Nikolić Jakus, Jasmina Osterman i Inga Vilogorac Brčić. Prvo što primjećujemo jest nedostatak muškaraca predavača. Rodna ravnopravnost time je grubo narušena. Osim ako se neke profesorice izjašnjavaju kao muškarci ili nebinarne osobe? Ili nešto četvrto, peto ili dvadeset i osmo.
Ciljevi ovog kolegija su sljedeći. Prvo cilj je: „Kritičko promišljanje formiranja i transformacije normativnih rodnih poredaka u povijesnoj perspektivi“. Zatim, „Ilustriranje načina na koje su rodni koncepti utjecali na oblikovanje individualnih i kolektivnih identiteta tijekom povijesti“. Treći cilj je: „Analiziranje rodne obilježenosti društvenih, ekonomskih, političkih i kulturnih odnosa od antike do 21. stoljeća“. I na kraju: „Razvijanje vještina potrebnih za kritičku analizu i prezentaciju empirijskih nalaza tema iz područja rodne historije“.
> Partneri rodnih studija izvan visokoškolskog sustava: LGBT udruge, Tomaševićev institut, Novosti…
Rodna i ženska povijest nisu isto?
Nakon što odslušaju predavanja i polože ispit, studenti će biti osposobljeni „identificirati načine na koje je rod povezan s moći, privilegiranošću i opresijom u različitim kulturama tijekom ljudske povijesti“. Studenti će znati pojasniti društvu temeljne pojmove i teorije o „rodnoj problematici“. Kritički će evaluirati teorije i tekstove koji se bave rodnom problematikom. U konačnici, objasnit će „kako rod u interakciji sa seksualnošću, rasom, nacionalnošću, religijskom i klasnom pripadnošću djeluje na konstrukciju identiteta i oblikuje iskustva pojedine osobe u povijesnoj perspektivi“.
Prema elaboratu, kolegij razlikuje „rodnu“ i „žensku“ povijest. Rod je ujedno i „povijesno varijabilna kategorija“. Studenti će znati „identificirati i objasniti međuodnos ekonomskih, kulturnih i socijalnih procesa i rodnih koncepata u svakom povijesnom razdoblju“. Istraživat će i „normativne rodne poretke“ kroz povijest.
> Intervju dr. Markić: Problem je da se Rodne studije financira javnim novcem
Predavanja iz ‘uzbudljive’ rodne povijesti
Jedan semestar ima petnaest predavanja, svaki tjedan po jedno. Prvi tjedan studente će se upoznati s kolegijem i njihovim obavezama povezanim s njime. Već idućeg tjedna započinje „Uzbudljiva povijest rodne i ženske povijesti“. Predavanje trećeg tjedna nosi naslov: „Od kraljica do prostitutka: rodna povijest Egipta i Mezopotamije“. Kraljice i prostitutke imenice su ženskog roda. Nije li to onda ženska povijest Egipta i Mezopotamije?
Sljedeći tjedan na red dolaze carice i pjesnikinje – rodna povijest Grčke i Rima. Potom dolazi „mračni“ srednji vijek s temom: „Tijelo, brak, obitelj, vlast i glas. Kulturno-antropološki aspekti rodne povijesti srednjeg vijeka“. Nastavak je tjedan dana kasnije: „Brak, obitelj, rad, posjed, novac. Gospodarski aspekti rodne povijesti srednjeg vijeka“.
> Faktograf donosi krive informacije i subjektivne ocjene o rodnim studijima
U 7. tjednu stižemo do ranog novog vijeka. Tema je: „Feminitet i maskulinitet u ranome novom vijeku“. Potom slijedi: „Vlast, obitelj, rad, kultura, svakodnevica: rodno specifične prakse u ranome novom vijeku“. Devetog tjedna na red stiže „Komparativni pristup rodnim pitanjima predmoderne povijesti“. Potom je tema predavanja: „Ugledni građani i ‘nove žene’: rodni koncepti u osvitu građanskog društva“. U 11. tjednu predavanje nosi naslov: „Između doma i domovine: rodne karakteristike nacionalnih, socijalnih, ekonomskih i obrazovnih procesa 19. stoljeća“.
Zatim slijedi dugo očekivana seksualna revolucija i „oslobođenje žene“: „Od ‘modernih’ djevojaka do seksualne revolucije: kulturno-antropološki aspekti rodne povijesti 20. stoljeća“. U 13. tjednu slušaju se: „Oblici (ne)ravnopravnosti: rodne karakteristike političkih, socijalnih, ekonomskih i obrazovnih procesa 20 stoljeća“. Predzadnje predavanje je: „Rodna politika i praksa 21. stoljeća“. I na kraju: „Komparativni pristup rodnim pitanjima moderne povijesti“.
> Za prof. Branku Galić rodni studiji su znanost, a svi koji su protiv su retrogradni, fanatični i zadrti
Literatura iz rodne povijesti, ili ženske?
Dolazimo do materijala iz kojih će rodni oficiri crpiti znanje koje će unaprijediti hrvatsko društvo i gospodarstvo u cjelini. Jedina knjiga navedena kao obavezna je: „Gender in History“ autorice Merry E. Wiesner-Hanks. Riječ je o američkoj povjesničarki s primarnim fokusom na „žene, rod i seksualnost“. Dopunska literatura također uključuje knjigu Wiesner-Hanks naslovljenu „Women and Gender in Early Modern Europe“ (Žene i rod u ranoj modernoj Europi).
Zatim, tu je i knjiga autorice Jacqueline Murray „Patriarchy, Honour, and Violence: Masculinities in Premodern Europe“. Mogli bismo ju prevesti ovako: “Patrijarhat, čast i nasilje: maskuliniteti u predmodernoj Europi”. Fokus njezinog istraživanja su također žene, seksualnost i rod. Poseban fokus je na muškoj seksualnosti. Ne možemo ne postaviti pitanje: Može li se o ženama razgovarati izvan konteksta rodne ideologije i seksualnosti?
Na kraju opisa kolegija, navedena su još tri naslova. Također je riječ o ženskim autorima. I njihova djela sadrže riječi poput „gender“ i „ženska povijest“. U konačnici, možemo zaključiti samo jedno. Rodna povijest zapravo je ženska povijest. Ili ako želimo biti do kraja precizni: „Ženska povijest iz gledišta radikalnog feminizma“.
