Povodom najnovijeg skandala vezanog uz pripadnike srpske nacionalne manjine dovedene autobusima iz Srbije, a kojima je navodno trebalo biti plaćeno sudjelovanje na lokalnim izborima u Hrvatskoj, za objašnjenje nekih nejasnoća obratili smo se Nataliji Kanački, članici Upravnog odbora udruge U ime obitelji, koja je odgovorila na nekoliko naših pitanja vezanih uz položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Lokalni izbori i nacionalne manjine u općinama, županijama i gradovima
“Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima određena je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, a mjerodavni su službeni rezultati s popisa stanovništva. U predstavničkom i izvršnom tijelu županija – i grada Zagreba – gradova i općina treba biti osigurana odgovarajuća zastupljenost manjina. One se biraju u vijeća ako: a) u lokalnim jedinicama pripadnici manjina sudjeluju u ukupnom stanovništvu s najmanje 1,5 posto; b) je riječ o općinama i gradovima na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine; c) ako se radi o županijama na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine”, rekla nam je Natalija Kanački.
Policija provodi izvide zbog plaćanja srpskim glasačima
“U slučajevima kada je njihova zastupljenost manja, tj. ako u području jedinice živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, onda se bira njihov predstavnik. U vijeća nacionalnih manjina općine bira se 10 članova, u vijeća nacionalnih manjina grada bira se 15, a u vijeće nacionalnih manjina županije bira se 25 članova pripadnika nacionalne manjine”, objašnjava.
Koliko glasova predstavnici nacionalnih manjina moraju dobiti da bi završili u Saboru?
“U jedinicama gdje manjine imaju navedenu zastupljenost održavaju se i izbori za zamjenika općinskog načelnika/gradonačelnika/župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Zato na lokalnim izborima glasači nacionalnih manjina dobivaju dodatan listić za glasovanje u tim jedinicama”, dodaje Kanački.
O važnosti prebivališta pripadnika nacionalnih manjina za lokalne izbore
“Na lokalnim izborima smiju glasovati birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a glasovanje se vrši samo u toj lokalnoj jedinici – nema mogućnosti glasovanja izvan mjesta prebivališta. Već dugi niz godina svjedočimo dolasku brojnih autobusa i osobnih automobila iz susjednih država na glasovanje za tijela lokalne uprave. Svi građani s državljanstvom RH imaju pravo glasovanja na parlamentarnim izborima (u XI. izbornoj jedinici, za dijasporu), no ne i na lokalnim izborima jer nemaju svi prebivalište u Hrvatskoj. Vjerujem da je ovakav nered s prebivalištem presedan u europskoj izbornoj praksi”, ističe dr. Kanački.
UIO nakon promatranja izbora: Državno odvjetništvo treba istražiti plaćanje srpskim glasačima
“Udruga U ime obitelji kontinuirano upozorava na nelogičnosti u popisu birača, i na postojanje ‘birača duhova’. Smatramo da još uvijek ima oko 200.000 ljudi viška na popisu birača. Popisi još uvijek nisu uređeni bez obzira na relativne napore koje Ministarstvo uprave ulaže u taj problem. Očekujemo od nadležnih vlasti da nam objasne zašto bolje ne definiraju prebivalište, jer se ovi prizori ponavljaju već godinama – ljudi ne žive na navedenim adresama dugi niz godina, a opetovano glasaju na lokalnim izborima. Izgleda da je svima – osim hrvatskoj vlasti – jasno da se ovdje radi o trajnom, a ne privremenom boravku u drugoj državi”, dodaje Natalija Kanački.
O izbornom zakonu
Nelogičnosti izbornog zakona tu se ne iscrpljuju. S jedne strane, srpska nacionalna manjina ima pravo glasovati za čak tri predstavnika na svojoj nacionalnoj listi, što je slično kao preferencijski glas, ali bez cenzusa. Pridodamo li tome možebitnu trgovinu glasovima nacionalnih manjina, na tragu čega se može tumačiti i Bandićev nedavni pokušaj uvođenja nacionalnih manjina u Gradsku skupštinu, jasno da su promjene nužne.
Dr. Kanački je mišljenja da bi ovu i brojne druge devijacije koje se javljaju u hrvatskom izbornom sustavu valjalo bi riješiti novim izbornim zakonom.
“Lokalni, pa i parlamentarni izbori pokazali su da koalicije više i nisu nagrađene izbornim rezultatima. Nedemokratičnost stranaka dovodi do rascjepkanosti političkog spektra na sve manje stranke, koje ulaze u Sabor i Skupštine i onemogućavaju stabilnost struktura”, govori Natalija Kanački, te zaključuje:
“DORH je dužan provjeriti navode srpskih birača o plaćanju za glasovanje srpskim biračima, ne samo u ovom slučaju, već u svim slučajevima za koje postoje svjedoci. Potrebno je istražiti koliko dugo se ta praksa upotrebljava i tko za to treba snositi odgovornost. Smatramo da je DORH već trebao reagirati proteklih godina, jer svjedoci o plaćanju biračima – što je, podsjetimo, kazneno djelo – postoje već godinama. Ukoliko se ove teške optužbe protiv g. Pupovca i Srpskog narodnog vijeća pokažu istinitima, očekujemo podizanje krivične tužbe protiv počinitelja, a ukoliko nisu istinite – neka javnosti daju objašnjenje ove situacije.”
