Nezavisni hrvatski sindikat: ‘U posljednjih nekoliko godina iz Hrvatske godišnje ode na rad u inozemstvo oko 2% njenih građana’

Sutra se u svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. I tako još od 1993. godine, kada je odluku da se taj dan ubuduće obilježava 17. listopada donijela Glavna skupština Ujedinjenih naroda. Svrha tog obilježavanja je promicanje potrebe za smanjivanjem siromaštva u svijetu i solidariziranje s osobama u potrebi.

“Četiri od pet dolara novostvorenog bogatstva završava u rukama najbogatijih. Tako je na jedan posto najbogatije svjetske populacije otpalo više od 82% imetka stvorenog prošle godine”, kažu iz Nezavisnih hrvatskih sindikata te dodaju: “Ni mi u Hrvatskoj nismo pošteđeni nejednakosti i siromaštva. Tako je prema privremenim podatcima za 2017. godinu u Hrvatskoj bilo 19,9% siromašnih građana, a u riziku od siromaštva njih 26,1% (što su najčešće starija i samačka kućanstva). Prema službenim podatcima za 2016. godinu u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva bilo 4,9%”.

U posljednjih nekoliko godina iz Hrvatske godišnje ode na rad (i živjeti) u inozemstvo oko 2% njenih građana. To je zabrinjavajući, alarmantan broj stanovnika koji odlazi pretežito zbog malih plaća i nesigurnih oblika rada! (Od 2003. godine naovamo u Hrvatskoj je među novosklopljenim ugovorima o radu svake godine njih 94-96% sklopljeno na određeno vrijeme ili u nekom drugom nesigurnom obliku. Tako je u Hrvatskoj 2002. godine među ukupno zaposlenima u takvim oblicima rada bilo 10% zaposlenih, a 2017. godine 20,6% pa je Hrvatska postala rekorderka među zemljama EU u rastu takvog oblika zapošljavanja).

Posebno je zabrinjavajuće što Hrvatsku sve više napuštaju mladi, visokoobrazovani pa i cijele obitelji. Mladi se već u završnim dijelovima školovanja u većini izjašnjavaju da će po završetku otići na rad u inozemstvo, jer u Hrvatskoj ne vide budućnost. Tako se Hrvatska osiromašuje i za ljudski kapital. Uz sve to, u Hrvatskoj je u posljednjem desetljeću došlo do snažnog restrukturiranja poslova i sve je više poslova za niže kvalifikacijske strukture i za koje je plaća minimalna ili tek nešto veća od minimalne (bruto minimalna plaća iznosi 3.439,80 kn). Radnika na minimalcu je oko 40.000, a onih koji primaju minimalnu plaću i plaću do minimalne (jer rade u nepunom radnom vremenu) je oko 76.000.

Dok se stvari ne promijene, obilježavanje ovoga dana biti će samo prigoda za pobrajanje tmurnih statistika. A da bi se stanje počelo mijenjati nabolje, narod na to mora natjerati one najodgovornije – političare, odnosno vlasti i poslodavce, navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik NHS Krešimir Sever.

Izvor: narod.hr