Kuščević nastavlja preko Jutarnjeg lista dilati informacije o provjeri potpisa

Dan prije konferencije za novinare ministra uprave Lovre Kuščevića na kojoj će objaviti rezultate provjere potpisa, predsjednik Uprave APIS-a obavijestio je hrvatsku javnost da je sve u najboljem redu.

Saša Bilić u razgovoru za Jutarnji list objasnio je čitateljima zašto “nije imalo smisla” da ministar Kuščević odobri promatrače građanskoj inicijativi “Narod odlučuje”.

Čuli smo i da su djelatnici Apisa “samo upisivali podatke”, a da je “softver” obavljao ostali dio posla kao i Povjerenstvo koje je imenovao ministar Kušćević.

U nadi da je svima jasno da predsjednik uprave APIS-a nije mogao dati intervju Jutarnjem bez dozvole ministarstva za koje je obavljao posao, prenosimo članak koji je Plenkovićev ministar želio da pročitate danas.

> (VIDEO) Narod odlučuje uputio tužbu pučkoj pravobraniteljici: ‘Vladajući od početka postupaju nezakonito’

> Koordinator Narod odlučuje Nevenko Šimunić odgovorio Kuščevću na odbijanje promatrača: ‘Dostojno pisarnice nekog ministarstva Sjeverne Koreje’

> Ivan Turudić: ‘Nitko se u Hrvatskoj ne bavi time zašto određeni mediji dnevno objavljuju kopije službenih zabilješki’

“Da bi došli do suterena zgrade, prvo moraju proći tri razine provjera. Provjera ispred zgrade, na ulazu i ispred sobe. Na zadnjoj provjeri čeka ih zaštitar koji pušta jedino one s identifikacijskim karticama. Onima čiju karticu senzor ne očita, ulaz je zabranjen“, piše Tomislav Mamić za Jutarnji list.

Kada uđu u prostoriju, vlastite mobitele ostavljaju u sivi limeni ormar koji se nakon toga zaključava.

Operateri zatim sjedaju za računala. Računala su postavljena na desecima radnih stolova koji su poredani u šest redova. U svakom redu je po deset računala.

Na zaslonima računala instalirana je samo jedna aplikacija. Registar birača.

Rad operatera prate kamere na stropu. Slike iz više kutova koje snimaju kamere na svojim monitorima prate djelatnici zaduženi za nadzor i osiguranje.

Dobrodošli u “sigurnu sobu” Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) u zagrebačkoj Paljetkovoj ulici, smještenoj u zgradi koja je uistinu sjajan relikt arhitekture 80-ih godina prošlog stoljeća, i u kojoj su se proteklih tjedana 12 sati dnevno provjeravali potpisi koje su skupljale dvije građanske inicijative Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje za tri referendumska pitanja.

Prema neslužbenim informacijama koje je prošlog tjedna ekskluzivno objavio Jutarnji list, te građanske inicijative nisu skupile dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma jer se provjerom naišlo na određeni broj nepravilnosti. Budući da je skupljenih potpisa bilo tek nešto iznad dovoljnog broja, Ministarstvo uprave zadužilo je djelatnike APIS IT-a da provjere svaki potpis na potpisnoj listi.

Jutarnji je jučer obišao APIS IT-ovu sigurnu sobu u suterenu zgrade, gdje su nas dočekale brojne kartonske kutije u koje su građanske inicijative složile potpisne knjige.

Kada predsjednika Uprave Sašu Bilića i njegove djelatnike koji su aktivno sudjelovali u cijelom projektu pitam koliko je nevažećih potpisa, sliježu ramenima.

– Sve ono što je bilo neprihvaćeno, odnosno ono što bi sama aplikacije izbacila kao neispravno, predali smo članovima Povjerenstva. Mi smo samo unosili podatke i pratili upute koje su određene kriterijima Ministarstva uprave. Koliko je ukupno skupljeno potpisa, morat ćete čuti od Povjerenstva, odnosno Ministarstva uprave kada se završi cijeli projekt – kaže mi Bilić dok ulazimo u “sigurnu sobu.”

Radi se zapravo o velikoj dvorani s nadzornim kamerama, i jedinom mjestu u zgradi APIS IT-a na kojem se mogao kvalitetno obaviti postupak provjeravanja potpisa. U tom istom prostoru pregledavaju se kandidacijske izborne liste.

Kako je zapravo izgledalo cijelo prebrojavanje?

Pa prije svega, kaže mi Bilić, na provjeri potpisa radili su isključivo djelatnici APIS IT-a. Njih 60-ak u dvije smjene. Prva smjena radila je od 8 ujutro do 15 sati, dok je druga radila od 15 do 20 sati. U manje od 20 radnih dana provjerili su oko 1,2 milijuna potpisa, što znači da se dnevno provjeravalo između 60 i 70 tisuća potpisa. Svaki od operatera dnevno je znao proći i više od 2000 potpisa, a svaki od tih potpisa APIS će od Ministarstva uprave naplatiti 83 lipe.

– Cijeli posao težak je oko milijun kuna, a uslugu ćemo fakturirati kada isporučimo završno izvješće – kaže Bilić. Nakon što operater pokrene aplikaciju na računalu, prilazi do voditelja koji mu predaje potpisne liste. Svaki od operatera dobio je između 10 i 20 listi, koje nakon unosa vraća i zadužuje nove. Voditelji vode evidenciju svega što su dali operateru jer je svaka lista numerirana.

– Točno se znalo koje potpisne liste ima operater koji je, primjerice, sjedio u drugom redu, za računalom broj sedam. I kada je taj operater vraćao potpisne knjige voditelju, ponovno se provjeravalo je li vratio one iste potpisne knjige koje je zadužio – objašnjava mi Andreja, koordinatorica cijelog procesa. Cilj je ovakvog postupka, dodaje, da se osigura preglednost i transparentnost rada svakog pojedinog operatera i provjerljivost unosa.

Operater bi zatim započeo s provjerom. Prije nego što uistinu krene u potragu za ispravnim, odnosno neispravnim potpisima, u aplikaciju prepisuje broj potpisne knjige, a zatim i broj sveska, te broj stranice s koje unose podatke.

– To se radi kako bi se u svakom trenutku mogli usporediti rezultati aplikacije s papirnatim uzorkom – kaže Andreja.

Zatim se prepisuje OIB s papira. Aplikacija odmah pokazuje pripada li taj OIB osobi navedenoj u potpisnoj listi, odnosno je li papirnati uzorak identičan podacima u registru birača.

No ima i drugačijih rezultata.

– Ako je osoba čiji smo OIB unijeli već dala svoj potpis za određeni referendum, za nju će aplikacija javiti da potpis nije ispravan, te će odmah objasniti i zašto je neispravan. U tom slučaju na monitoru će se pojaviti riječ – “dupli”. Tako znamo da je taj potpis neispravan – objašnjava Andreja i navodi još jedan slučaj.

– Bilo je slučajeva da nečiji OIB pokazuje da se osoba zove Andreja. No na potpisnoj listi bilo je ime Andrea. Prema uputama, to je neprihvaćen potpis jer u Registru birača stoji ime Andreja.
Najčešće pogreške

U tim slučajevima bi se taj neprihvaćeni unos davao Povjerenstvu koje je onda odlučivalo hoće li se takvi potpisi, iako ih je aplikacija ocijenila kao neprihvaćene, ipak računati kao prihvaćeni, objašnjava naša sugovornica. Operateri su se susretali i sa slučajevima kada im je aplikacija pokazivala da osobe čiji su OIB unijeli nema u Registru birača.

– Tu se uglavnom radilo o osobama koje su preminule, koje nisu hrvatski državljani ili koje su još maloljetne. Isto tako, bilo je i slučajeva kada je OIB ispravan, ali se ne podudara s imenom i prezimenom napisanima na potpisnoj listi – uključuje se u razgovor Bilić i dodaje da APIS-ovi operateri nisu sami zaključivali je li koji potpis ispravan ili ne, nego su sve neprihvaćene potpise predavali Povjerenstvu koje je potom odlučivalo hoće li te potpise uzeti kao važeće ili nevažeće.

Tako je prilikom provjere jednog operatera došlo do situacije u kojoj su svi podaci točni, osim što su u OIB-u zamijenjene posljednje dvije znamenke. Takav potpis je nevažeći, no Povjerenstvo je u takvim slučajevima moglo odlučiti da se potpis ipak prihvaća jer je došlo do slučajne pogreške.

Znalo se dogoditi da prezime na potpisnoj listi ne odgovara onome u Registru birača i to je posebno primijećeno kod ženskih osoba. O prihvaćanju takvih potpisa odlučuje Povjerenstvo.

Sašu Bilića za kraj pitam jesu li na provjeri potpisa mogli biti i članovi građanskih inicijativa.

– Teoretski su mogli, ali promatranje nije uobičajeno niti u postupku provjere kandidacijskih lista za izbore. Uostalom, da bi takav nadzor imao smisla, svaki od 60 operatera trebao bi po njihovu mišljenju biti nadgledan. A to je uistinu nemoguće za ovakav prostor, kao i za rok u kojem smo trebali provjeriti potpise – zaključuje Bilić.

Provjeravalo se šest ključnih stvari

Sama aplikacija na kojoj su radili APIS-ovi operateri utvrđuje šest ključnih stvari prilikom provjere.

Ti zakonski određeni kriteriji prvo određuju je li se potpisnik nalazio u Registru birača na dan 27. svibnja, do kada su se mogli sakupljati potpisi, je li ime i prezime potpisnika napisano čitko i točno i je li identično onom upisanom u Registru birača, te je li ispravan i potpun OIB.

Osim toga, povjeravalo se jesu li popunjene sve kolone u potpisnoj listi, dakle ima i prezime, OIB i potpis, te jesu li podaci na potpisnim listama prekriženi ili dopunjavani. Isto tako, provjeravalo se ima li duplih potpisa, te jesu li potpisi na uvezenim listovima potpisne liste.