Više od trećine mladih učestalo razmišlja o preseljenju u inozemstvo, 53 posto ponekad razmišlja o tome, a 66 posto zaposlenih mladih osoba tvrdi da im financijski pomažu roditelji ili partneri, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
U sklopu projekta “Za rad spremni” provedeno je istraživanje putem online upitnika, u kojem je sudjelovalo gotovo tri tisuće osoba između 18 i 30 godina, od čega oko 77 posto žena i 23 posto muškaraca.
Što je istraživanje pokazalo?
Rezultati istraživanja “Mladi na tržištu rada” pokazali su da je 65 posto ispitanih nezaposleno, a 60 posto mladih zaposlenih ljudi ima plaću ispod hrvatskog prosjeka.
Samo 35 posto ispitanika radi na ugovor na neodređeno vrijeme, dok su ostali zaposleni na nestalnim i nesigurnim radnim mjestima. Zbog toga više od polovice ispitanika navodi kako stalno osjeća uznemirenost, razdražljivost i napetost, više od 60 posto osjeća nesigurnost, a čak 75 posto zabrinutost.
Većina ispitanika smatra da su mladi nezaposleni, potplaćeni, nezadovoljni kvalitetom života i zabrinuti za svoju budućnost. Njih 42 posto boji se gubitka posla, a 40 posto strahuje kako se neće zaposliti.
Velike su bojazni i od nemogućnosti financijskog osamostaljenja i osnivanja obitelji zbog nedostatka financijskih sredstava i preopterećenosti poslom.
Primjetna je rodna razlika u zapošljavanju – muškarci češće rade s ugovorima na neodređeno i dominiraju u privatnom sektoru, dok su žene češće zaposlene putem ugovora na određeno vrijeme u državnoj službi i civilnom sektoru. Unatoč tomu što žene postižu bolje rezultate tijekom školovanja, i dalje zarađuju manje od muških ispitanika.
Da im struka nije adekvatno cijenjena u društvu smatra 73 posto ispitanih osoba, a 72 posto smatra da je potplaćena. Iako su tijekom studija radili, volontirali ili usvajali dodatna znanja, istraživanje je pokazalo kako je samo njih 40 posto od toga imalo koristi, tj. zaposlilo se.
Gotovo svim ispitanicima razlozi za odlazak vezani su uz dobivanje posla, visinu plaće, mogućnost napredovanja, daljnju edukaciju, te općenito bolje uvjete rada.
Više od polovice ispitanih na razmišljanje o odlasku navodi i stanje na području ljudskih prava, prevladavajući mentalitet i nedostupnost nekih proizvoda i usluga u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
