Ništa od golfa iznad Dubrovnika: Raskinut štetni ugovor o koncesiji tvrđave Imperial na Srđu

Foto: GettyImages

Duga je i teška bila borba za tvrđavu Imperijal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dubrovačko Gradsko vijeće jednoglasno je u četvrtak navečer utvrdilo raskid ugovora o koncesiji tvrđave Imperial na brdu Srđ ponad grada, a koji je 25. ožujka 2009. godine Grad Dubrovnik zaključio s tvrtkom Razvoj Golf, no Razvoj Golf još ima, sad nešto manje od 310 ha zemljišta na platou Srđa na raspolaganju.

Pitanje je hoće li Županijska skupština, slijediti Gradsko vijeće i konačno provesti presudu Visokog Upravnog suda i nezakonito proširen obuhvat Golf resorta vratiti u zakonsku mjeru, sad kad je dokazni postupak za arbitražu završio i kad je osoba, zadužena za „mišljenja“ u Ministarstvu graditeljstva, završila iza rešetaka, javlja dubrovnik.net.

> (VIDEO) Dubrovnik raskida ugovor o koncesiji za tvrđavu na Srđu: Simbol slobode i pobjede opet slobodan!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradski vijećnik Nikša Selmani (Kandidacijska lista grupe birača Srđ je Grad) podsjetio je u ime predlagatelja kako su tvrđava Imperial i brdo Srđ ključne točke Dubrovnika, koji je u Domovinskom ratu obranjen baš na tom mjestu, prenosi Novi list.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ) izjavio je kako se očekivalo da će se ulaganje Razvoj golfa ostvariti, ali na koncu ipak nije, a ostao je jedino muzej u raspadnutom stanju

“Za krenuti u ovu priču morali smo čekati danas. Sedam godina ovo Gradsko vijeće u različitim sastavima je strpljivo. Vrijeme je da se razdružimo i krenemo različitim putem, da napravimo Memorijalni centar Domovinskog rata u cijelom opsegu tvrđave Imperijal, koji će imati i određeni ugostiteljski sadržaj. Vjerujem da ćemo svi skupa, zajedno i jedinstveno, donijeti ovu odluku. Predugo smo čekali”, naglasio je gradonačelnik Franković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) čestitavši vijećnicima KLGB Srđ je Grad na upornosti, rekavši da HDZ nije bio protiv odluke o raskidu, već su se trebale stvoriti okolnosti koje ne bi štetile Gradu Dubrovniku i Republici Hrvatskoj.

“Čestitamo GV Grada Dubrovnika na dugo iščekivanjoj velikoj odluci kojom je tvrđavi Imperijal vraćeno značenje sve-hrvatskog simbola herojstva i pobjede u Domovinskom ratu.

Iznimno nam je drago, i veoma smo ponosni što smo dosadašnjim radom i djelovanjem te nazočnošću u Imperijalu od 2008., kada smo joj udahnuli ponovni život, doprinijeli očuvanju sjećanja na Domovinski rat kroz naš sustavan rad na prikupljanju, obradi i prezentaciji građe u nadasve teškim i okrutnim uvjetima tijekom ovih 12 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zajedno možemo sve!!” – poručili su djelatnici Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik nakon što je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika u četvrtak donijelo odluku o raskidanju ugovora o koncesiji za tvrđavu Imperijal na Srđu s tvrtkom Razvoj Golf.

Odluku su pozdravili i predstavnici Kandidacijske liste grupe birača “Srđ je grad”, na čiji prijedlog je ugovor i raskinut.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“ZAJEDNO SMO VRATILI GRADU SIMBOL NJEGOVE OBRANE

Dragi sugrađani,

budite ponosni – imate i zašto!

Zajedno smo se izborili za Srđ i višegodišnjom smo borbom tvrđavu Imperijal kao jedan od simbola Grada vratili Gradu i svima nama.

Hvala svima koji podržavaju našu borbu i koji svih ovih godina nisu odustajali!

Svatko od nas bio je djelić te priče na svoj način i ova je pobjeda zajednička.

Hvala i svakome od 10 051 građana i građanki koji su svojim stavom i izlaskom na referendum u travnju 2013. godine glasom protiv stali u obranu vlastitoga grada i vlastite zajednice.

Jučerašnja sjednica Gradskoga vijeća pokazala je kako je ponekad i nemoguće – moguće.

Ovo je trenutak sreće za sve građane Dubrovnika i čitavoga dubrovačkog kraja, ali borba za čiste račune na Srđu još nije gotova.

Mi ćemo se i dalje nastaviti boriti za javno dobro, kako na Srđu, tako i na Belvederu, Zatonu, Lapadskoj obali i diljem Županije.

Srđ je naš!” – poručila je lista Srđ je grad.

Kronologija događaja oko koncesije

Dana 13. listopada 2003. Golf park Srđ i Grad Dubrovnik potpisuju ugovor radi stvaranja uvjeta za izgradnju Golf parka Srđ, projekta vrijednog između 70 i 80 milijuna eura.

11. listopada 2005. donose se izmjene PPU-a grada Dubrovnika. Obuhvat područja povećava se sa 100 na 310 ha uz prethodno dobiveno mišljenje Županijskog ureda za prostorno planiranje i Ministarstva da je u skladu s važećim PPU DNŽ iz 2003.god. u kojima je površina rezervirana za golf i dalje 100 ha.

8. svibnja 2006. Povjerenik Vlade donosi Izmjene i dopune PPDNŽ i u njima povećava površinu namijenjenu golfu sa 100 na 310 ha i time pokriva nezakonitosti u ranije donesenim planovima nižeg reda PPU i GUP-u Grada Dubrovnika. U PPU DNŽ tek tada ulaze smještajni kapaciteti od 2800 kreveta na Srđu u vilama i apartmanima.

Godine 2008. Poglavarstvo Dubrovnika nositelju projekta, tvrtki Razvoj golf d.o.o. iz Zagreba, nakon provedenog natječaja dodjeljuje koncesiju na tvrđavi Imperial na Srđu. Ugovor o koncesiji sadrži točku po kojoj Razvoj golf nije dužan započeti obnovu tvrđave Imperial do konačnog donošenja UPU-a Golf parka na Srđu. 5. svibnja 2009. tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica sklapa ugovor s firmom Razvoj golf o prodaji 47000 m2 na Srđu za 55 kn po m2 (niti 8 eura za zemljište na Srđu koje je Razvoj golf kupovao za 20 eura).

U studenom 2009. Projekt golfa na Srđu procjenjuje se na više od 900 milijuna eura. Predviđena su dva terena za golfere, golf-akademija i vježbalište, hotel te 256 vila i apartmansko naselje sa 1600 smještajnih jedinica. Investitor unajmljuje PR agenciju Manjgura Krešimira Macana za stvaranje pozitivnog ozračja oko projekta kojeg u studenom prvi put predstavlja gradskim vijećnicima. Izvadak iz registra međunarodnih trgovačkih društava koji govori da je nizozemska tvrtka »Elitech B.V.« zapravo vlasnik već spomenute zagrebačke tvrtke »Razvoj golf d.o.o.«, kao i njezina predsjednika »Borgo d.o.o.«. No, zanimljivo je da je vlasnik nizozemskog »Elitecha« »Golf International Group S.A.« koja je registrirana na britanskim Djevičanskim otocima, javlja Srđ je naš.

Od 1.-15. veljače 2013. traje skupljanje potpisa za referendum. Prikupljeno je 10 890 potpisa. 20. veljače 2013. Inicijativa SJN na konferenciji za medije prilikom predaje potpisa i zahtjeva za raspisivanje referenduma Gradskom vijeću, izražava nadu da neće biti manipulacija s datumom referenduma i da će referendum, razumno, biti raspisan na dan lokalnih izbora.

25. veljače 2013. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić plaši javnost odštetom golferima.

“Alternativa projektu jest da će investitori tužiti Grad Dubrovnik ili Republiku Hrvatsku i zasigurno će po međunarodnom planu dobiti masnu odštetu! Takvih međunarodnih sporova u ovom trenutku imamo nekoliko stotina, a vrijedni su nekoliko milijardi eura… Ako je usvojen Prostorni plan, ako su u demokratskoj proceduri usvojeni i niži urbanistički planovi i ako je investitor mukotrpno kupovao parcelu po parcelu i tako potrošio 40 milijuna eura, čime je usput i obogatio neke ljude, pa tko to ima pravo zaustaviti?! “, izjavio je u Splitu odgovarajući na pitanje Ivana Rudenjaka iz Dubrovnika o uspjehu referendumske inicijative u Dubrovniku.

U ožujka 2013. Savjetodavno Povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš projekta na Srđu prihvatilo je Studiju i jednoglasno izglasalo odluku da, uz primjenu određenih mjera zaštite okoliša, zahvat neće imati značajan utjecaj, odnosno, ima prihvatljiv utjecaj na okoliš. Zmajlović najavio da će Ministarstvo zaštite okoliša u idućih 30 dana izdati rješenje. Inicijativa SJN i Zelena akcija upozorili da „u studiji nije napravljena procjena utjecaja na faunu, ni na morski ekosustav. Ovaj projekt bi trajno uništio 62% prirodnih površina šuma i šumskog zemljišta. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja je bilo višestruko kritizirano zbog nekvalitetnih studija utjecaja na okoliš i odbacivanja prijedloga i komentara javnosti, kako od građana, udruga za zaštitu okoliša, relevantnih i cijenjenih stručnjaka, tako i od Europske komisije“.

Iako se u javnosti nisu izjašnjavali protiv referenduma, već izražavali uvjerenost u podršku građana, tvrtka “Razvoj golf” tražila je, tri i po stranice dugim dopisom kojeg potpisuje prokurist Kusalić, od Ministarstva uprave da proglasi nezakonitim referendumsko pitanje. Tražili su od Ministarstva da ih prizna strankom u postupku i omogući sudjelovati u provjeri (ne)pravilnosti prilikom prikupljanja potpisa i sudjelovati u provjeri verificiranja svakog pojedinog birača. “Ovdje postavljeno referendumsko pitanje smatramo nedozvoljenim i predlažemo da Ministarstvo uprave utvrdi da referendumsko pitanje nije u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, a time niti sa Zakonom o referendumu i Zakonom o lokalnoj samoupravi te da u tom smislu donese odluku da predmetno pitanje nije sukladno odredbama navedenih zakona”, pisalo je u dopisu.

28.travnja održan je referendum. Na referendum se odazvalo 31,51 posto birača. Od ukupno upisanih 38.007 glasalo je 11.977. Nevažećih listića je bilo 77. Za projekt je glasalo 1846 (15%) glasača dok je protiv bilo 10.051 glasač (84%).

30.srpnja 2013. održava se sjednica Gradskog vijeća na kojoj je sa 16 glasova za, sedam protiv i jednim suzdržanim izglasan Urbanistički plan uređenja tzv. Športsko-rekreacijskog centra s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka-sjever i Bosanka-jug. Niko Bulić, Dubravka Marunčić, Mario Obuljen i Dubravka Šuica iz HDZ-a; Ivan Šimunović i Slobodan Vukotić iz HSP dr.Ante Starčevića; Matija Čale-Mratović, Matko Munitić i Antun Pravedan iz HNS-a; Vide Matić iz HSS-a, Božidar Memed iz SDP-a; Ivo Jadrušić iz HSU-a, Pero Vićan, Zoran Cikatić i Doris Lepeš-Matić iz DDS-a, te Olga Murrati – glasali su za usvojenje UPU-a.

Krajem rujna 2013. godine Inicijativa Srđ je naš uoči sjednice Gradskog vijeća održala mirni prosvjed kojim je pokazala kako građani Dubrovnika neće zaboraviti vijećnicima koji su u srpnju glasovali za izgradnju golfograda na Srđu, izdaju sugrađana i javnog interesa.

6. prosinca 2013. Hrvatski sabor donio novi Zakon o prostornom uređenju. Projekti poput golf resorta na Srđu ne trebaju više potvrdu stručnih službi županije da su u skladu s županijskim prostornim planom.

Inicijativa Srđ je naš i Zelena akcija te vijećnici u Gradskom vijeću  tijekom 2014. nastavljaju se boriti podizanjem tužbi, traženjem ocjena ustavnosti i zakonitosti, koje u ladicama sudova leže godinama, a  posežu i za pisanjem pisama upozorenja UNESCO-u.  Na konferenciji u Dohi zatraženo je da se zamrznu sve aktivnosti vezane za nastavak projekta na Srđu dok se ne  procijeni utjecaj izgradnje golf resorta na zaštićenu povijesnu jezgru, kao i dok se ne donesu odgovarajuće strategije turizma koje bi rješavale problem prevelikog broja posjetitelja.

Tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić nije imao namjeru ispuniti zahtjeve UNESCO-a, a  pokušavao je na sve moguće načine podržati Razvoj golf  i „zaboraviti“ onih 10 000 glasova građana protiv. Krajem 2014. Gradsko vijeće ruši proračun i vrijeme je za nove izvanredne izbore, a razlog tome je ulazak u vijeće novih vijećnika i raspad Dubrovačkog dogovora.

U prosincu 2014. stiže i pravomoćna presuda Višeg upravnog suda u Splitu kojom se ukidaju Izmjene i dopune PPU DNŽ iz 2006. godine.

22.veljače 2017Inicijativa Srđ je naš na kraju javne rasprave o Izmjenama prostornog plana Županije urudžbirala 1400 potpisa sa zahtjevom građana  za brisanjem obuhvata golf resorta na Srđu iz županijskog prostornog plana.

U svibnju 2017. gradonačelnik postaje Mato Franković, a većinu u Gradskom vijeću čini koalicija HDZ-Hrast – DUSTRA, a jedno vrijeme su im se bili priklonili i vijećnici DDS-a. Srđevci imaju samo jednog vijećnika, a u Vijeće, sad na listi MOST-a ulaze Maro Kristić i Dolores Lujić. Nova, mlada HDZ-ova vlast, u predizbornoj kampanji najavljivala je raskid ugovora o koncesiji s Razvoj Golfom, ali tek su tri godine kasnije, 4. lipnja 2020. to i ostvarili.

Inicijativa Srđ je naš koja okuplja građana Dubrovnika i okolice u borbi protiv apartmanizacije Srđa pod krinkom golfskih terena istaknula je da je projekt štetan jer je koruptivan i nezakonit zbog planiranja gradnje smještajnih kapaciteta i stambenih objekata (240 vila, 400 apartmana i 2 hotela) na zemljištu namijenjenom sportskoj namjeni, zbog kupovine parcela u zoni sportsko-rekreacijske namjene po cijenama negrađevinskog zemljišta, zbog nezakonite izmjene Županijskog prostornog plana i 7-godišnjeg nerješavanja tužbe kojom se osporavaju te nezakonite izmjene te zbog pogodovanja investitoru kršenjem zakona u postupku procjene utjecaja na okoliš.

Također ističu kako bi projekt nepovratno uništio okoliš i devastirao postojeći ekosustav.

Golferi se bune: To je protupravna odluka!

Društvo Razvoj golf negativno je reagiralo na odluku Gradskog vijeća, tvrdeći da je ona protupravna i da su se držali ugovora.

“S obzirom da do sada nismo zaprimili odluku o raskidu ugovora o koncesiji za tvrđavu Imperijal, niti smo upoznati s njezinim sadržajem, odluke o našim daljnjim pravnim koracima donijet ćemo kada zaprimimo navedenu odluku”, naveli su iz Društva Razvoj Golf u priopćenju koje potpisuje prokurist Ivan Kusalić.

U međuvremenu Razvoj Golf je pritisnut pravomoćnim presudama iskoristio mogućnost međunarodnih trgovinskih ugovora i pokrenuo arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske u kojem je tražio odštetu od 500 milijuna eura, jer tvrde kako su državne institucija svojim potezima onemogućile i usporile njihovu investiciju. Kakvu će presudu donijeti arbitražni sud?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.