Rezultat neobvezujućeg nizozemskog referenduma o sporazumu o pridruženom članstvu Ukrajine EU-u, održanog u srijedu, još nije poznat jer nije sigurno hoće li odziv biti dovoljan da referendum bude valjan. Ovaj referendum nije obvezujući, ali vlada će ga smatrati savjetodavnim ako odziv bude veći od 30 posto. U suprotnom neće biti valjan i vlada ga neće morati uzeti u obzir.
Po još neslužbenim rezultatima, oko 64 posto birača glasovalo je protiv sporazuma s Ukrajinom, a 36 posto za. Odaziv je bio samo malo iznad 30 posto koliko je potrebno da bi referendum bio pravovaljan.
Što je s Hrvatskom?
Hrvatskoj je potrebna promjena izbornog zakona, a hoće li nova Vlada ići u promjene tek ćemo doznati. Ovom prilikom podsjetimo na inicijativu U ime obitelji o izjašnjavanju birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.
Potreba promjene izbornog sustava postala je važna tema u Hrvatskoj nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji organizirala od 21. rujna do 5. listopada 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.
Tada su se oglasile i druge udruge civilnog društva, saborski zastupnici i političke stranke sa svojim prijedlozima promjene izbornog sustava. U samo dva tjedna više od 380.000 birača izjasnilo se da želi promjenu kakvu predlaže građanska inicijativa U ime obitelji.
Konkretno, radilo se o načelima za demokratizaciju izbornog sustava:
1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Na temelju loše uređenog Registra birača Ustavni sud presudio je da više od 380.000 potpisa građana nije dovoljno za održavanje referenduma iako ta brojka premašuje 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Istovremeno, podatci Državnog zavoda za statistiku i Državnog zavoda za zdravstveno osiguranje slažu se da u Hrvatskoj živi oko 3,5 milijuna punoljetnih građana, što čini broj potpisa potrebnih za referendum oko 350.000.
Građanska inicijativa U ime obitelji podnijela je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog opstrukcija s brojem birača i onemogućavanja postavljanja štandova u gradu Splitu i Karlovcu.
Sabor je 13. veljače 2015. izglasovao promjene izbornog sustava jedino u u pogledu uvođenja jednog preferencijskog glasa, i to s cenzusom od 10 posto, što je Udruga U ime obitelji ocijenila previsokim da bi se stvarno realizirao preferencijski glas.
Ostale novine u Zakonu, poput zastupljenosti 40 posto žena i muškaraca na kandidacijskoj listi, kao i odredbu o 1500 potpisa potrebnih za kandidaturu stranaka i nezavisnih lista te odredbu o zabrani kandidiranja za osuđene za zlouporabu položaja i ovlasti, srušio je Ustavni sud 24. rujna 2015.