Srbima su hrvatskim izbornim zakonom zajamčena tri mjesta u Saboru, a za ulazak im je dovoljan često i samo jedan glas. Takvu privilegiju za nacionalne manjine nema, primjerice, nijedna zemlja EU. No ima li hrvatska nacionalna manjina u Srbiji takav povlašten status? Nema! Hrvati su kao nacionalna manjina u Srbiji priznati 2002. godine. 2022. su pak dobili svog predstavnika u Nacionalnoj skupštini i odmah slijedeće godine ostali bez njega. Naime srpskim izbornim zakonom ukinut je cenzus za predstavnike nacionalnih manjina. Dakle ne postoji povlašten status neke nacionalne manjine na temelju kojega bi joj bilo zajamčeno mjesto u Skupštini. Da bi predstavnik neke nacionalne manjine ušao u Narodnu skupštinu Srbije mora skupiti određeni broj glasova birača baš kao i svi drugi kandidati.
Položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji već je dugo loš, u čemu bi se mogli tražiti i razlozi postupnog smanjivanja hrvatskog stanovništva u Srbiji. U posljednjih 10 godina u Srbiji živi 20.000 Hrvata manje, prema posljednjem popisu stanovništva (2022.). Najviše je Hrvata u Vojvodini. Oni se neprestano suočavaju s raznim oblicima nepravdi i napada na hrvatski nacionalni identitet, posebice jezik. Što je najbolje vidljivo uvođenjem tzv. bunjevačkog jezika, koji zapravo nije jezik nego tek jedan od dijalekata. No nazivanjem Hrvata bunjevcima zapravo je oblik denacionalizacije jednog naroda ukorjenjenog u jedno područje kao što je Vojvodina. Činjenica da srbijanske vlasti ne čine ništa da se položaj Hrvata u Srbiji (i Vojvodini) poboljša, još je teže očekivati da će se promjene koje ”idu na ruku” Hrvatima događati unutar izbornog zakona RS.
>Ne, ne moramo manjinama dati povlašteni ulaz u Sabor i Vladu. To ne čini niti jedna država EU!
Izborni zakoni u Srbiji
Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o izboru narodnih poslanika Republike Srbije od 25. veljače 2004. godine ukinut je cenzus za predstavnike nacionalnih manjina. Rečene promjene izbornog zakonodavstva ipak ne omogućavaju brojčano malim nacionalnim zajednicama da imaju svoje predstavnike u najvišem predstavničkom tijelu Republike Srbije. Budući da izmjene zakona podrazumijevaju izravan ulazak u parlament samo onim predstavnicima manjinskih zajednica koje imaju prirodan prag.
Za stranke nacionalnih manjina u Skupštini AP Vojvodine ukinut je cenzus od 5%. Odnosno za manjinske stranke predviđeni prag je onaj koji je potreban da prođe barem jedan predstavnik manjinske zajednice. Što ovisi o broju birača koji su izašli na birališta (procjena 15.000.-17.000. glasova).
Za provođenje neposrednih izbora svaka nacionalna manjina formira posebni birački popis, koji se formira tako što svaki pripadnik nacionalne manjine podnosi zahtjev, a općina njegovog prebivališta donosi rješenje o odobrenju upisa.
>Kako se biraju zastupnici nacionalnih manjina i zašto je nekim kandidatima dovoljan jedan glas za ulazak u Sabor?
Srbija – hrvatska manjina tek 2022. dobila svoga predstavnika u Narodnoj skupštini RS, a potom 2023. već ostala bez njega
Srbija, za razliku od Hrvatske, nije ozakonila zajamčen broj mjesta predstavnicima nacionalnih manjina u Narodnoj skupštini.
Hrvatska manjina, mahom naseljena u Vojvodini, dugo nije imala svog predstavnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Dobili smo ga napokon 2022. godine. Tomislav Žigmanov, nositelj liste ”Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani”, izabran je za narodnog zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije na izborima održanim 3. travnja 2022. Žigmanov je potom u listopadu iste godine postao ministar u vladi Republike Srbije za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Žigmanov je tada postao prvi Hrvat ministar u jednoj srpskoj vladi. Dok u Hrvatskoj predstavnici manjina redovito sudjeluju u radu Vlade.
No već iduće godine na parlamentarnim izborima Žigmanov je izgubio svoje mjesto u parlamentu i to voljom građana koji koaliciji njegove (DSHV) i bošnjačke stranke Pravda i pomirenje nisu iskazali povjerenje.
>Žigmanov za Narod.hr nakon izbornog uspjeha: Teško je prenijeti s čime se Hrvati u Srbiji suočavaju
Gordan Grlić Radman kritizirao je položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji
Ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman smatra da bi srpski izborni zakon trebao više pogodovati Hrvatima, odnosno nacionalnim manjinama. Evidentno da ne prepoznaje problematičnost hrvatskog izbornog zakona koji jamči Srbima tri mjesta u Hrvatskom saboru, premda takav zakon (u kontekstu predstavnika manjina u parlamentima) nema nijedna zemlja EU. Radman pak kritizira Srbiju. On tvrdi da bi izborni zakon Srbije trebao ići više ”na ruku” Hrvatima, baš kao što hrvatski izborni zakon ”ide na ruku” Srbima. Grlić Radman ne uspijeva shvatiti kako u cijeloj priči nije problematičan srpski izborni zakon već hrvatski. Te da nijedna zemlja Europske unije, koje je članica i RH, nema izborni zakon kao Hrvatska.
”Mi nismo zadovoljni s položajem hrvatskog naroda u Srbiji. Ako je Hrvatska zajamčila tri mjesta u Hrvatskom saboru srpskoj manjini mi isto tako također očekujemo jednaka prava za hrvatsku manjinu u Srbiji. Hrvatsko mjesto bi trebalo biti zajamčeno”, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman.
>Većina europskih država bez povlastica za manjine u parlamentu (I. dio)
Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u SCG i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj
No kritike Grlića Radmana mogu se promatrati i u kontekstu Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u SCG i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Sporazum je potpisan u Beogradu 15. studenog 2004. godine.
Sporazum predviđa ostvarivanje nacionalnih prava za hrvatsku manjinu u SCG na isti način kako to ostvaruju predstavnici srpskog i crnogorskog naroda u RH, a u skladu s opće prihvaćenim standardima.
”Stranke ovog sporazuma (Hrvatska i Srbija i Crna Gora) osigurat će zastupljenost manjina u predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj razini u Republici Hrvatskoj. Odnosno na pokrajinskoj, republičkoj i razini državne zajednice Srbije i Crne Gore”, navodi se.
Premijerka Srbije Ana Brnabić je jednom prilikom rekla kako ne vidi potrebe da se u Srbiji zajamči jedno mjesto u parlamentu (skupštini) pripadniku hrvatske nacionalne manjine.
>Kakva prava imaju manjine u Hrvatskoj, a kakva Hrvati u njihovim matičnim zemljama?
Hrvati isključeni iz političkog života
U Srbiji se važne i manje važne političke odluke donose bez konzultacija s hrvatskim predstavnicima. Hrvati u pravilu nisu zastupljeni u izvršnoj, zakonodavnoj ni sudskoj vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Izuzetak je bio Žigmanov u vladi 2022. godine, no to nije dugo potrajalo.
Premda se Srbija još 2004. međudržavnim sporazumom s RH obvezala dati zajamčeni minimalan broj mandata hrvatskoj zajednici u Narodnoj skupštini, to se još nije dogodilo. Također prema sporazumu, vlada Srbije pristala je osigurati pravo na održavanje i razvijanje hrvatskog obrazovnog sustava i medija. Kao i uporabu hrvatskog znamenja i simbola kako bi se očuvao nacionalni, kulturni, jezični i vjerski identitet hrvatskog naroda. No u praksi se malo toga realiziralo.
>Žigmanov: Hrvati u Srbiji su specifična manjina jer su jedini pretrpjeli etnička čišćenja, a i danas trpe etničko nasilje
Položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i uvođenje ”bunjevačkog jezika”
Broj Hrvata koji žive u Srbiji smanjivao se tijekom posljednjih desetljeća, da bi devedesetih godina prošlog stoljeća njihov broj, u odnosu na 1971. bio prepolovljen. U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku.
Politički i pravni položaj nacionalnih manjina u Srbiji reguliran je Ustavom Republike Srbije iz 2006. godine Zakonom o pravima i slobodama nacionalnih manjina. Donesen je u Skupštini SRJ 26. veljače 2002. kada je hrvatskoj nacionalnoj zajednici po prvi puta priznat status manjine. Samo priznanje statusa omogućilo je formiranje Hrvatskog nacionalnog vijeća, kao krovnog tijela hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji.
>Hrvati u Srbiji kakva su im prava i koliko se primjenjuju?
Hrvatski jezik je u službenoj upotrebi u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine te u Općini Subotica. U proljeće 2021. uveden je bunjevački jezik kao službeni u Suboticu iako nije bilo ni zakonske podloge za takvu odluku.
Uvođenje bunjevačkog jezika način je suzbijanja hrvatskog nacionalnog korpusa. Prema hrvatskim jezičnim stručnjacima, bunjevački jezik nije samostalni jezik nego tek jedan dijalekt hrvatskog jezika (bunjevačka ikavica). Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) su osim osude te odluke zatražili jednako pravo, tj. da se po načelu pozitivne diskriminacije hrvatski jezik uvede kao službeni u općine Sombor, Apatin i Bač kao i za područje cijele AP Vojvodine. No takvi prijedlozi su odbačeni.
Možda će vas zanimati
Hrvati u Srbiji - najdiskriminiraniji narod i manjina Europe
Hrvati u Srbiji – najdiskriminiraniji narod i manjina Europe
Tekst se nastavlja ispod oglasa
