Hrvatski izborni sustav predviđa čak 8 predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru, što nije zabilježeno ni u jednoj europskoj zemlji i šire. Srpska nacionalna manjina ima pravo na tri saborska mjesta. Od 173.864 upisanih birača srpske nacionalnosti 15.932 ih je glasalo za manjinske liste. U postotku tek je 9,16% birača koji imaju pravo glasati za zastupnike srpske nacionalne manjine u Saboru to i učinilo. S druge strane, svim drugim kandidatima je za ulazak u Sabor trebalo oko 15.000 glasova birača. U izbornim jedinicama s oko 350 000 birača. Uz to birači srpske nacionalne manjine raspolažu s tri preferencijalna glasa, a kandidiralo se tek petero kandidata.
>Kako se biraju zastupnici nacionalnih manjina i zašto je nekim kandidatima dovoljan jedan glas za ulazak u Sabor?
Pripadnici nacionalnih manjina imaju povlaštenu priliku ulaska u Sabor u posebnoj XII. izbornoj jedinici. A za ulazak u sabor im je dovoljan jedan jedini glas, i to glas samog kandidata. Istovremeno drugim saborskim zastupnicima treba oko 15.000 glasova. S druge strane mogu se kandidrati i u drugim izbornim jedinicama. Ova privilegija nije zajamčena manjinama gotovo ni u jednoj drugoj državi. U drugim zemljama EU ulazak nekog predstavnika nacionalne manjine u parlament ovisi isključivo o volji građana koji preferencijalnim glasovanjem odlučuju o tome. Isto tako u drugim zemljama EU nacionalne manjine nemaju pravo sudjelovati u konstituiranju Vlade kao što je slučaj u RH. Kao ni sudjelovanje kao članovi Vlade.
Mađarska manjina ima pravo na jednog zastupnika kao i talijanska nacionalna manjina. Dok su ostale manjine grupirane na način da jedan zastupnik predstavlja više nacionalnih manjina. Pa će tako jedan zastupnik primjerice zastupati i židovsku i romsku, odnosno njemačku manjinu u grupi s još 9 drugih manjina.
Mijenjanjem Zakona o nacionalnim manjinama ne bi se kršila prava nacionalnih manjina, kao što se to tvrdi u medijima. Dakle Hrvatska ne mora Pupovcu i drugim manjinama dati povlašteni ulaz u Sabor i Vladu. Jer ništa slično ne čini niti jedna država EU.
Italija ima samo jedno zastupničko mjesto za manjine
U Italiji je samo jedno zastupničko mjesto rezervirano za pripadnike nacionalnih manjina. Premda je taj jedan zastupnik “utopljen” u dvodomni parlament sa 635 zastupnika, on i 12 zastupnika dijaspore nemaju pravo sudjelovati u procesu glasovanja o povjerenja ili nepovjerenja Vladi.
Talijanski izborni zakon omogućuje izbor predstavnika slovenske manjine u Senat i Zastupnički dom.
Liste kandidata koju predlažu stranke ili političke skupine francuskog govornog područja Doline Aosta, njemačkoga govornog područja pokrajine Bolzano i slovenska jezična manjina Furlanije – Julijske krajine mogu se pridružiti drugoj listi kandidata u istoj izbornoj jedinici sa svrhom podjele zastupničkih mjesta na toj drugoj listi.
Svaki birač ima pravo dati tri preferencijalna glasa, uključujući jedan za kandidata iz skupine manjina. Nakon raspodjele zastupničkih mjesta s liste, kandidati liste ili pridruženih lista biraju se temeljem dobivenih preferencijalnih glasova. Međutim, ako niti jedan manjinski zastupnik nije izabran, onaj s najviše preferencijalnih glasova proglašava se izabranim, umjesto kandidata s druge liste, ako osvoji najmanje 5.000 preferencijalnih glasova.
>Nacionalne manjine dobit će 8 zastupnika u Saboru – kako je to pitanje uređeno u drugim državama?
Finska – švedska manjina ima posebnu izbornu jedinicu, no njoj mogu kandidirati i pripadnici ostalih stranaka ili neovisni kandidati
Ne postoje posebna mjesta rezervirana za predstavnike nacionalnih manjina u finskom parlamentu. Jedno mjesto od ukupno 200 rezervirano je za predstavnika autonomne pokrajine Ålandski otoci, međutim ovo mjesto ne treba smatrati mjestom rezerviranim za predstavnika nacionalne manjine. Osoba koja pripada nekoj nacionalnoj manjini u Finskoj ima ista prava izlaska na izbore kao i drugi građani.
U Finskoj pripadnici švedske manjine imaju posebnu izbornu jedinicu u kojoj glasuju za svoga zastupnika u državnom parlamentu (Eduskunt). Cijela je zemlja podijeljena na 14 višemandatnih izbornih jedinica u kojima se bira od šest do 35 zastupnika, a 15. izborna jedinica je Ålandsko otočje. Na njemu pretežno žive pripadnici švedske manjine, pa ono čini posebnu jedinicu u kojoj se većinom glasova birača bira jedan zastupnik te manjine.
Građani te izborne jedinice imaju jednako pravo glasa kao i građani koji glasuju u ostalim izbornim jedinicama. Finskim Šveđanima zakon pogoduje samo tako što se formira posebna
izborna jedinica na području na kojemu su oni većina. To pak ne znači da će u njoj nužno pobijediti švedski manjinski kandidat, jer se u njoj mogu kandidirati i pripadnici ostalih stranaka ili neovisni kandidati, ali to ipak daje Šveđanima s tog područja mogućnost da se ne “utope” među Fince i da budu preglasovani.
>Većina država u EU nema predstavnike manjina u parlamentu (II. dio)
U Poljskom Senatu predstavnici nacionalnih manjina nemaju posebna mjesta
U Poljskoj i Litvi izborni sustavi ne propisuju posebne izborne jedinice za nacionalne manjine.
Birački odbori manjina u Poljskoj, tako i birački odbor njemačke manjine, nemaju zajamčena mjesta u poljskom parlamentu. Kao i svaki drugi odbor moraju postići dovoljan broj glasova na nacionalnoj razini kako bi mogli ući u raspodjelu mandata u parlamentu. U poljskom Sejmu (donjem domu) njemačka nacionalna manjina već dugi niz godina može osvojiti 1 ili 2 mjesta. Nema ograničenja mandata predstavnika nacionalnih manjina. U poljskom Senatu (gornjem domu) naprotiv, predstavnicima nacionalnih manjina nisu dodijeljena posebna mjesta.
Litva nastoji osigurati zastupljenost manjina u parlamentu tako što primjenjuju zakonski izborni prag od dva posto za manjinske liste.
>Ivica Marijačić: Pupovac se ne može osloboditi velikosrpske ideje
Njemačka
U Njemačkoj ne postoji ograničenje izbornog praga za političke stranke koje predstavljaju nacionalne manjine. Odnosi se na one skupine njemačkih građana koji su tradicionalni stanovnici Njemačke, ali se razlikuju od većine stanovnika po jeziku, kulturi i povijesti te žele sačuvati svoj identitet – Danci, Sorbi/lužički Srbi, Frizijci, i njemački Sinti i Romi. Dok
za ostale političke stranke taj prag iznosi 5 %. U praksi takvo izuzeće od praga nije puno pomoglo manjinama da osiguraju predstavnička mjesta na saveznoj razini. No jest na izborima za parlamente saveznih pokrajina u kojima su manjine također izuzete od praga.
Njemačka ne poznaje institut posebnog političkog predstavljanja manjina u Bundestagu. Savezni izborni zakon pogoduje parlamentarizaciji stranaka nacionalnih manjina. Tako što određuje da se petpostotni zakonski izborni prag koji moraju prijeći izborne liste da bi sudjelovale u postupku podjele mandata ne odnosi na stranke nacionalnih manjina. Te da stranke nacionalnih manjina ne moraju prikupiti propisani broj potpisa birača kako bi istaknule svoje kandidate u jednomandatnim izbornim okruzima. Zakonske pogodnosti formalne su prirode i nemaju stvarne političke učinke.
>27. svibnja 2018. GI Narod odlučuje prikupila potpise za referendum za promjenu izbornog sustava koji nije održan
U Sloveniji Hrvati nemaju predstavnika
Hrvatska manjina u Sloveniji je oko sedam puta zastupljenija u stanovništvu Slovenije nego slovenska manjina u stanovništvu Hrvatske. No ona nema pravo na izbor svoga posebnog predstavnika u Državnom zboru.
Talijansku i mađarsku zajednicu Slovenija priznaje kao “autohtone” manjine. Odnosno nacionalne manjine u kojima je više generacija živjelo na određenom području Slovenije. A koje imaju dvostruko pravo glasa i pravo na izbor po jednoga predstavnika u Državnom zboru od 90 članova. Što znači da njihove zastupnike biraju glasači talijanske i mađarske zajednice, ali članovi tih manjina mogu glasovati i za kandidate općih izbornih lista.
Za izbor zastupnika u parlament postoji 8 izbornih jedinica u kojima se bira po 11 zastupnika a za izbor zastupnika dvije manjine oblikuju se posebne izborne jedinice tamo gdje su domicilno stanovništvo. Za kandidata talijanske, odnosno mađarske manjine, mogu
biti birani pripadnici te manjine. Broj potrebnih potpisa iznosi 1,5% broja glasača koji su na prethodnim parlamentarnim izborima imali pravo glasa za izbor zastupnika narodnih zajednica Mađara ili Talijana. Ako dvoje ili više kandidata sa izbornih lista za manjine dobije jednak najveći broj glasova između njih se odlučuje ždrijebom (čl. 96.). Izvlačenje obavlja izborno povjerenstvo posebne izborne jedinice u nazočnosti tih kandidata ili njihovih predstavnika.
Ostale manjine, ponajviše nastale doseljavanjem u Sloveniju tijekom Prve i Druge Jugoslavije, smatraju se neautohtonim, useljeničkim zajednicama. One nemaju zajamčena posebna politička prava. Pa onda samim time Slovenija nije zajamčila ni dvostruko pravo glasa ni posebne predstavnike brojnijoj hrvatskoj, srpskoj i bošnjačkoj manjini.
Slovački Ustav ne priznaje nacionalne manjine
Unatoč razmjerno brojnim manjinama, Slovačka Republika ne poznaje sustav ustavne zajamčenosti mjesta u parlamentu za pripadnike nacionalnih manjina. Sukladno tome, one nemaju nikakva posebna politička prava, pa ni pravo na izbor vlastitih zastupnika u državni parlament.
Predstavnici nacionalnih manjina mogu biti članovi stranaka koje se kandidiraju na izborima. Slovački parlament je jednodoman. Izabrani predstavnici nacionalnih manjina u slovačkom parlamentu imaju opći politički mandat, slično kao i u Hrvatskoj.
Predstavnici mađarske manjine ulaze u parlament zahvaljujući brojnosti, homogenosti i samostalnoj političkoj organiziranosti u svoju stranku. Hrvatska manjina u Slovačkoj, sukladno tome, nema ni dvostruko pravo glasa ni svoga predstavnika u slovačkom parlamentu. U Hrvatskom saboru 0,1 posto Slovaka, zajedno s 0,2 posto Čeha, ima posebnog zastupnika.
>Izbor predstavnika nacionalnih manjina – zašto je Hrvatska izuzetak u EU?
Mađarska
Zakonu o izboru članova Narodne skupštine navodi se kako su nacionalne manjine koje žive u Mađarskoj sastavni dio države i da im je ustavno zajamčeno pravo sudjelovanja u radu Narodne skupštine. Nacionalne manjinske samouprave mogu sastaviti vlastitu izbornu listu nacionalne manjine. Za sastav liste potrebna je podrška 1% glasača koji su na popisu birača navedeni kao pripadnici nacionalne manjine u toj izbornoj jedinici ili prijedlog 1.500 glasača. Mandat može dobiti najbolje pozicionirani zastupnik s liste, iako lista nije dobila mandat, pa u saziv Narodne skupštine ulazi kao glasnogovornik.
Nakon promjene ustava (2011.) postavljeni su jasni kriteriji kada pripadnik nacionalne manjine može postati punopravni zastupnik, pa tako i hrvatska nacionalna manjina ima pravo na svojeg glasnogovornika u Narodnoj skupštini koji ima pravo sudjelovati u raspravi, ali ne može glasovati.
Hrvatska uvela, pa ukinula dvostruko pravo glasa
2010. godine izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama pripadnici nacionalnih manjina koji čine manje od 1,5 posto stanovnika dobili su dvostruko pravo glasa. S obzirom da uvođenje dvostrukog prava glasa stvara neravnopravnost među građanima, Ustavni sud ga je odmah iduće godine i ukinuo.
Ustavni sud je 2011. poručio: ”Ovim odlukama ne umanjuju se prava pripadnika nacionalnih manjina u izborima zastupnika u Hrvatski sabor.” Odbacivanjem izmjena tzv. manjinskog zakona, pripadnici manjina i dalje imaju svoju zasebnu izbornu jedinicu. Dakle, više nije bilo moguće dvostruko glasanje, nego će svi pripadnici manjina, kao i ranije, odlučivati hoće li glasati za svog manjinskog ili ”građanskog” predstavnika.
>Diskriminacija u Saboru: Zastupnici manjina, za razliku od ostalih, mogu biti u 2 kluba
U Hrvatskoj dvostruko pravo glasa za manjine i zakon koji Srbima omogućuje najmanje 3 sigurna saborska zastupnika!
Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski Sabor je predviđeno osam zastupničkih mjesta za predstavnike svih nacionalnih manjina koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici (XII.) koja obuhvaća cijeli prostor RH.
Srpska nacionalna manjina ima pravo na tri zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Na parlamentarnim izborima 2024. ta tri mjesta pripala su ni više ni manje nego Miloradu Pupovcu, Anji Šimpragi i Dragani Jeckov iz SDSS-a. Mađarska manjina ima pravo na jednog zastupnika, to je trenutno Robert Jankovics. Talijanska nacionalna manjina također ima pravo na jednog zastupnika. Predstavljat će je ponovno Furio Radin, najdugovječniji saborski zastupnik u RH. Slovačka i češka nacionalna manjina biraju zajedno jednog zastupnika, trenutno je to Čeh Vladimir Bilek.
Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina biraju zajedno jednog zastupnika kao i pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. Tako će od ove godine bošnjak Armin Hodžić predstavljati albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu. Austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku nacionalna manjina pak slijedeće četiri godine predstavljat će Kosovar Veljko Kajtazi.
Pripadnici nacionalnih manjina mogu, ovisno o svojem izboru, glasovati ili za listu izborne jedinice u kojoj ima prijavljeno prebivalište ili za kandidata te nacionalne manjine koji je u XII. izbornoj jedinici predložen. Ne mogu glasovati za oboje: i za listu izborne jedinice u kojoj ima prijavljeno prebivalište i za kandidata za predstavnika pripadnika nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici.
>Manjine: Pupovac i Radin opet u Saboru, najveće iznenađenje je Hodžić
Situacija nepoznata u EU, a i u svijetu zapadne demokracije!
To pravo im je zajamčeno Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatska je mala zemlja, a samim time ima jedan od najmanjih nacionalnih parlamenata. Što ovakav zakon o nacionalnim manjinama čini još apsurdnijim. Jer ako pogledamo izborne sustave drugih europskih zemalja, onda je jasno da nema riječi o diskriminaciji. I da se promjenom izbornog sustava ne bi kršila prava nacionalnih manjina.
> Referendum GI Narod odlučuje: Koliko birača predstavljaju zastupnici manjina i zašto ne trebaju odlučivati o Vladi i proračunu?
Iz tih razloga GI Narod odlučuje predala je Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za dva referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav. GI Narod odllučuje u jednom je referendumskom pitanju predlagala da zastupnici manjina više ne mogu glasati o Vladi i proračunu (neizglasavanjem proračuna, pada vlada). Time bi se spriječila politička trgovina i korupcija, a građani bi mogli izabrati zastupnike koje će ih doista predstavljati u Saboru. S obzirom da predstavnici nacionalnih manjina u Sabor ulaze s višestruko manjim brojem glasova od svojih kolega, tisuće građana potpisale su da zastupnici nacionalnih manjina ubuduće ne odlučuju o Vladi i proračunu. Na žalost, da bi se i dalje moglo trgovati utjecajem i vlašću, korupcijskim postupcima ministar Lovro Kuščević za svog šefa Andreja Plenovića ukrao je referendum Narod odlučuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
