GI Narod odllučuje u referendumskom pitanju predlaže da zastupnici manjina više ne mogu glasati o Vladi i proračunu (neizglasavanjem proračuna, pada vlada). Ovaj se zahtjev temelji na zaštiti načela demokratičnosti i jednakosti biračkog prava. Naime, glasovi pripadnika nacionalnih manjina koji glasaju u posebnoj izbornoj jedinici, i za koje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, vrijede i desetorostuko više nego glasovi ostalih birača koji glasuju u prvih deset izbornih jedinica).
> Zašto GI Narod odlučuje referendumom želi uvesti 3 preferencijska glasa bez praga?
Tako je na prošlim parlamentarnim izborima održanima 11. rujna 2016. godine, u Hrvatski sabor ušlo je osam zastupnika nacionalnih manjina. To su Milorad Pupovac, Mile Horvat i Boris Milošević kao predstavnici srpske nacionalne manjine, Robert Jankovics kao predstavnik mađarske te Furio Radin kao predstavnik talijanske nacionalne manjine.
U Sabor su ušli i Vladimir Bilek iz kvote češke i slovačke nacionalne manjine, kao i Veljko Kajtazi (kojega su birale austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina) i Ermina Lekaj Prljaskaj (albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina).
Srpska nacionalna manjina na izborima je imala sedam kandidata. Tri kandidata koja su ušla u Sabor podijelila su glasove 19, 561 osoba koje su izašle na izbore i mogli koristiti po 3 preferencijska glasa za glasovanje za srpsku nacionalnu manjinu: Milorada Pupovca (koji je dobio 16 166 preferencijskih glasova), Milu Horvata (12 175) i Borisa Miloševića (11 479), to su bili i Srđan Milaković (Demokratski savez Srba – DSS; 2368 glasova), Siniša Ljubojević (DSS, 2139), Jovica Radmanović (DSS, 1879) i Jovan Ajduković (Naša stranka, 1452).
Robert Jankovics kao predstavnik mađarske nacionalne manjine dobio je 2731 glas. Furio Radin, predstavnik talijanske nacionalne manjine dobio je 1676 glasova, a Vladimir Bilek, predstavnik češke i slovačke nacionalne manjine, dobio je 1329 glasova. Veljko Kajtazi dobio je 2010 glasova, a Ermina Lekaj Prljaskaj dobila je 1354 glasova.
Pogledamo li izlaznost manjinskih skupina, jedino se ona mađarske manjine – od 52,23 posto, može usporediti s izlaznošću na državnoj razini, koja je iznosila 52,59 posto. U kategoriji albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine izlaznost je iznosila 18,16 posto, dok je birača iz kvote austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine na birališta izišlo 26,05 posto. Pripadnika češke i slovačke manjine izišlo je 23,53 posto, a talijanske 20,44 posto.
Najmanji odaziv na izbore u postocima upravo je onaj srpske nacionalne manjine koja ima zajamčeno čak tri mjesta u Saboru – samo 14,12 posto. Dakle, na izbore za srpsku nacionalu manjinu izašlo je 14,12 posto birača, a svaki od njih mogao je glasovati koristeći 3 preferencijska glasa. Tako je 19, 561 birač dao Miloradu Pupovcu 16 166 preferencijskih glasova, Mili Horvatu 12 175 preferencijskih glasova i Borisu Miloševiću 11 479 preferencijskih glasova. Pripadnici mađarske, talijanske i ostalih nacionalnih manjina biraju po jednog kandidata. To znači da ima srpskih birača koji su izabrali tri kandidata, a ima i onih koji su izabrali samo jednoga. Dakle, otprilike 20 000 hrvatskih državljana ima zajamčeno čak tri zastupnika u Saboru, dok je u većini izbornih jedinica taj broj glasova dovoljan tek za jednog zastupnika.
> Dr. sc. Hrvoje Pende: Ja, katoliban ?
Iz navedenog proizlazi da predstavnici nacionalnih manjina nemaju izborni legitimitet u Saboru određivati tko će formirati Vladu ili odlučivati o proračunu te da njihovo nesudjelovanje u tim odlukama ni na koji način ne zadire u zaštitu prava manjina u Republici Hrvatskoj. Milorada Pupovca (koji je dobio 16 166 preferencijskih glasova), Milu Horvata (12 175) i Borisa Miloševića (11 479).
Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.
Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.
