Gost N1 Studija uživo bio je povjesničar Hrvoje Klasić. Osvrnuo se na najavljeno postavljanje ploče Juri Francetiću u Otočcu, ploču u Jasenovcu, promjenu imena Trga maršala Tita…
Krenimo s Francetićem. To je još samo ideja. Državni vrh je jako oštro reagirao na ovu ideju, ali ploča u Jasenvocu je i dalje na mjestu. Usporedimo to.
Francetić je zapovjednik Crne legije. On je u ime Pavelića zapovjednik za Bosnu. U trenutku kad se zna gdje završava stanovništvo BiH. On se u zadnje vrijeme prikazuje kao heroj. Pogledajte TV kalendar na HRT-u. Pogledajte što se govori o karizmatičnom zapovjedniku kojeg dio stanovništva smatra herojem, a dio zločincem. To je čovjek koji je na Kozari bio u operaciji poslije koje je 50 tisuća Srba odvedeno u Jasenovac i njemačke logore.
Što se tiče Jasenovca. ZDS je ustaški pozdrav. Zašto imamo ovu situaciju i činjenicu da se svi protive ploči Francetiću, ali s druge strane imamo Milu Budaka koji ima ulice po gradovima? To je zbog nedosljednosti iz 90-ih. Mislim da sam nedavno pitao jednog odvjetnika je li protuzakonito pokrenuti ustaški pokret u Hrvatskoj. U principu nije. Je li zabranjeno isticati ustaške političare zapovjednike? Problem je što je taj HOS-ov grb takav jer tada to nije bilo zabranjeno. Problem je smeta li to društvu. Mislim da je velikom dijelu svejedno, a glasnoj manjini ne smeta. Tu su neki političari i intelektualci koji to nastoje poistovjetiti s antifašističkom borbom i sa samom Jugoslavijom.
> (VIDEO) Žestoka rasprava Klasića i Jareba o Trgu maršala Tita i komunističkom nasljeđu
Dan danas su ljudi osuđeni za ratne zločine šeću javnim prostorom. Nije se puno promijenilo od 90-tih?
Često me pitaju je li ovo stanje zadnjih godina eskaliralo. Ekstremni nacionalizam u Hrvatskoj je oduvijek postojao a posebno od 90-ih u, ali ovisno koliko je HDZ bio jak i koliko jaka figura je bila na čelu – tipa Tuđman ili Sanader – taj ekstremizam je držan pod kontrolom. Kad HDZ postane slab i slabe figure poput Karamarka dođu, ekstremizam buja i HDZ ga nema pod kontrolom.
Gdje tu spada Plenković?
Iznenađuje oštrinom, ali se očekivalo da prema onim stvarima iz povijesti, koje su apsolutno crne, bude jasniji. Nije više samo stvar HDZ-a. Ima i ekstremno desnih portala i emisija u kojima se veliča ustaški pokret.
Kako bi se to trebalo zakonski regulirati?
Zapet će na prvom predsjedniku. Ako se osudi petokraka i partizani što ćemo s čovjekom koji je napredovao do čina generala u Beogradu i svaki dan je 20 godina na čelu nosio petokraku. Šta je onda Tuđman bio 20 godina svog života? Dakle, što ćemo onda reći. Druga stvar, zločine treba osuditi. Svime što se treba ponositi trebamo se ponositi. Sve zločine koji su počinjeni u bilo čije ime nakon 2. svj. rata i nakon Domovinskog rata, treba osuditi. Nitko neće zbog Hiroshime ili Dresdena dovesti u pitanje pobjedu zapadnih saveznika. Ali i tu ima stvari koje se prešućuju.
> U Otvorenom žustra rasprava o Titu
Pitanje Trga maršala Tita. Je li normalno očekivati da će ime Tita neke smetati?
Je li 90-ih u demokratskoj Hrvatskoj sve bilo demokratski? Tada nestaju srpski civili, ima odmazda nakon Oluje. Tko je vrhovnik Oružanih snaga tada bio? Jesu li bile tada novinarske slobode? Ne možemo jednom uzeti sve najgore, a drugima sve najbolje. I u vrijeme Tita tisuće su doživjele teror, ali su milijuni živjeli bolje nego prije.
Ako pretpostavimo da oko 27 tisuća ljudi, koji su glasali za Esih i Hasanbegovića, smeta taj naziv trga, ne bi li bilo pošteno raspisati referendum?
U gradu od milijun stanovnika 27 tisuća ljudi nešto smeta. Ispada da ostale ne smeta. Ja ne mislim da bi trebalo na referendum i ne sviđa mi se kad Bandić brka pojmove i kaže da narod mora odlučiti. Pa narod je odlučio za Bandića na izborima koji je rekao da neće mijenjati ime trga, kao što su glasali i za ove koji su rekli da žele mijenjati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
