Nove promjene u 2022. godini: Skuplja struja, zabrana plastičnih vrećica..

Što se tiče cijene struje, dobra je vijest da ona neće ići prema gore od 1. siječnja. A loša da će se to dogoditi 1. travnja. Da bi nakon prvog kvartala svi trebali plaćati više za električnu energiju, najavio je nedavno i direktor u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) Lahorko Wagmann, prenosi Novi list.

Od 1. travnja struja će biti skuplja zbog poskupljenja mrežarine i prijenosa energije, koje je ovih dana odobrila HERA. Procjene stručnjaka su da bi kućanstva s prosječnom potrošnjom energetike samo zbog mrežarine od travnja mogla imati barem četiri posto veće račune. Međutim, koliko bi struja mogla ukupno poskupjeti, u ovom se trenutku još uvijek ne zna točno. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić rekao je prije nekoliko dana da će se učiniti sve da nakon travnja ove godine šok za hrvatsko gospodarstvo i društvo bude što manji.

Da bi oni najpotrebitiji lakše podnijeli sve ove udare, od 1. siječnja minimalna neto plaća bit će povećana za 350 kuna, s 3.400 na 3.750 kuna, odnosno na 500 eura neto.

Gospodarenje otpadom

Novi Zakon o gospodarenju otpadom predvidio je i da mora prestati uporaba lakih plastičnih vrećica. Njih više nećemo moći kupiti u trgovini pa ćemo se morati vratiti uporabi dobrih starih platnenih vrećica. Međutim, kako to obično biva, Zakon je predvidio i neke iznimke. Dakle, zabranjuju se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke od 15 do 50 mikrometara, ali do isteka zaliha. Trgovci će morati imati valjanu evidenciju da su takve vrećice koje i dalje nude stavljene na tržište prije 1. siječnja ove godine. Legalne do daljnjeg ostaju lagane plastične vrećice za nošenje tanje od 15 mikrometara.

Zakon će i dalje dopustiti uporabu plastične ambalaže

Plasiranje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje bit će i dalje dozvoljeno na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, u prodavaonicama mješovite robe, mesnicama i na drugim mjestima gdje se prodaje hrana, isključivo iz razloga da se u njih stavlja rasuta, odnosno industrijski nezapakirana hrana. Primjerice, to su male vrećice koje se koriste u trgovinama kada se kupuje voće i povrće u rinfuzi. Zakon će i dalje dopustiti uporabu plastične ambalaže za hranu koja je prethodno samo umotana u privremenu ambalažu, poput folija. Vrlo lagane plastične vrećice definitivno se neće moći koristiti na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima, ljekarnama, knjižarama i slično.

Međutim, i dalje će biti moguće kupiti i velike vrećice deblje od 50 mikrometara koje se kupuju na blagajnama. Ovo je tek početak pokušavanja spašavanja svijeta od plastike. Naime, od srpnja 2024. bit će uvedena i zabrana stavljanja na tržište proizvoda koji imaju plastični čep ili poklopac. Riječ je o izmjenama na osnovu direktive Europske komisije iz 2015. godine kojom se želi smanjivati razina zagađenja prirode plastičnim proizvodima.

Bogata Švicarska otvorila svoje tržište vrijednim radnicima

Dobra vijest i za one koji u sljedećoj godini namjeravaju iseliti iz Hrvatske. Naime, od 1. siječnja širi se ponuda zemalja kamo se može otići. Sada je svoje tržište za vrijedne radnike iz Hrvatske otvorila i bogata Švicarska. Ova zemlja nije članica EU-a, ali s njom ima sporazum koji omogućava djelomično slobodno kretanje radne snage. Da će pripustiti Hrvate na rad, Švicarska je obavijestila EU u listopadu prošle godine. Time će se radnici iz Hrvatske izjednačiti s radnicima iz drugih zemalja članica EU-a.

Međutim, ako bi radnici useljenici iz Hrvatske prešli određeni prag, Švicarska bi mogla posegnuti za zaštitnom odredbom i ponovo ograničiti dozvole za dolaske radnika iz Hrvatske s 1. siječnja 2023. godine. S 31. prosinca 2020. godine, 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švicarskoj što čini 1,9 posto državljana EU-a koji za život zarađuju u alpskom raju.

Lokalna samouprava

Uvode se i promjene što se tiče čelnika lokalne samouprave. Naime, početkom prosinca prošle godine Sabor je izglasao izmjene Zakona o proračunu. Njima se za načelnike, gradonačelnike i župane uvode kazne od deset do pedeset tisuća kuna ako propuste na svojim internetskim stranicama prikazati sve troškove svoje lokalne samouprave.
Slična je obveza postojala i u prethodnim zakonskim rješenjima, ali u njima nisu bile predviđene nikakve kazne tako da su ih lokalni čelnici uglavnom ignorirali. Zamjene iz prosinca detaljno razrađuju kako moraju izgledati ova izvješća.

Vladajuća je većina ovo rješenje izglasala na inicijativu predsjednika HSLS-a i gradonačelnika Bjelovara Darija Hrebaka koji je u svom gradu prvi i na vlastitu inicijativu uveo ovakvo rješenje. Uglavnom, od prvog siječnja ove godine lokalni će čelnici morati na internetu objavljivati sve detalje o troškovima – broj računa, kome je plaćen, čak i naziv restorana u kojem su na račun jedinice lokalne samouprave bili na ručku ili večeri.

Bit će promjena i u načinu rada Hrvatske gospodarske komore (HGK). Naime u skladu s novim Zakonom o HGK-u, i dalje ostaje obvezno članstvo za sve tvrtke, ali je članarina obvezna samo za one iz druge i treće kategorije. Članicama iz prve kategorije zakonske izmjene omogućavaju dobrovoljno plaćanje članarine. Visina mjesečne članarine za prvu skupinu iznosit će 150 ili 300 kuna ovisno o visini godišnjih prihoda, dok će druga i treća skupina plaćati 1.083, odnosno 3.973 kuna mjesečno.

Ovim izmjenama čak 96 posto tvrtki imat će pravo na dobrovoljnu članarinu, a sam će HGK poslovanje morati prilagoditi tržištu pa je moguće i smanjenje broja zaposlenih.