Kao da se srušio čitav jedan Senj! Takve su posljedice potresa na objektima u Petrinji, Sisku i Glini, pokazuju prvi podaci dobiveni satelitom i dronovima, koji se od danas mogu vidjeti i na interaktivnoj karti Hrvatske udruge kriznog menadžmenta. Konkretno, u Petrinji je stradala 681 kuća, u Sisku njih 891, a u Glini 1171.
U tri kategorije one su podijeljene na karti, odnosno označene su crvenom, narančastom i žutom bojom, ovisno o tome jesu li uništene, oštećene ili vjerojatno oštećene.
Kao da se srušio cijeli Senj!
“Ovog smo puta radili procjenu posljedica potresa korištenjem satelitskih snimaka Copernicusa EMS, na zahtjev Ravnateljstva civilne zaštite – govori Igor Magdalenić, predsjednik Hrvatske udruge kriznog menadžmenta, s kojim je Večernji list posljednji put razgovarao u ožujku, nakon potresa s epicentrom u Zagrebu.
Tada je on radio na karti koja je pokazivala koliko se, u samoj trešnji metropole, tlo pomicalo. Ovog puta išlo se, kaže nam, na kartu koja će omogućiti pretraživanje područja Petrinje, Siska i Gline, i to po adresi. Ili da pojednostavimo, svatko tko želi vidjeti u kojoj je “kategoriji” njegova kuća ili možda određena škola, ambulanta, vrtić, na samoj karti može upisati gdje se ona nalazi i vrlo lako locirati sam objekt, kao i stanje u kojem se on nalazi.
“Ovakva se karta radi, zapravo, kao potpora operativnom djelovanju civilne zaštite. Ona omogućava pregled situacije, ali moram napomenuti da nikako ne zamjenjuje struku na terenu. Moguće je da su oštećeni još neki objekti, što se ne može vidjeti izvana. Primjerice, oštećenja zidova u unutrašnjosti, što svakako moraju još pogledati statičari”, objašnjava Igor Magdalenić, dodajući da izrada karte nije išla posve “glatko”.
Satelit Copernicus malo je radio probleme
“Zbog konstantne naoblake koja je otežavala interpretaciju satelitskih snimaka, korištene su i one dronova Hrvatske gorske službe spašavanja, odnosno njihova Odjela bespilotnih sustava, kao i dronovi Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Osijek”, kaže Magdalenić pa još jednom ističe da su karte namijenjene dobivanju “situacijske svjesnosti” prilikom prvog odgovora na katastrofu, dok preglede za sigurnost zgrada, utvrđivanje stupnja oštećenja i preporuke građanima o daljnjem postupanju obavljaju građevinski stručnjaci na terenu. Izrađena karta svakako će im biti dobra podloga za rad, smatra i Aleksandar Ljubojević iz Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite.
“Mi smo na teren poslali ekipu od šest ljudi s bespilotnim letjelicama”, govori Ljubojević, koji se bavi koordinacijom službi i na terenu je od samog dana potresa.
Je li iznenadio broj oštećenih objekata?
“I sad sam u bazi u Petrinji, očekivao sam da će više-manje stanje na karti biti kakvo jest, s obzirom na to da sam se i sam uvjerio da je u gradu katastrofa”, kaže Aleksandar Ljubojević. A digli su dronove i HGSS-ovci, koji su odmah pohitali u pomoć satelitu kojem su smetali oblaci.
“Još jedna je razlika ta da je razlika u rezoluciji snimke satelita i one dronom golema”, kaže Jadran Kapović, pročelnik HGSS-ove Komisije za informiranje i analitiku. S osam dronova i dvije kamere, od kojih je jednu dala Mobilna jedinica carine, snimljena je Petrinja.
“To je područje od 830 hektara, a za usporedbu, uži centar Zagreba ima oko 300 hektara”, objašnjava Kapović za Večernji list, pa dodaje kako se to “pokriti” može uglavnom tijekom jednog radnog dana. Ključno je, međutim, planiranje.
“Navečer se planira, izrađuju se poligoni, u šest ujutro se krene i obično se završi pola sata nakon zalaska sunca. Stručnjaci odmah potom snimke mapiraju i tako može dobiti kvalitetna podloga za sanaciju”, objasnio je Jadran Kapović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
