Orlić: U obnovu Petrinje nakon potresa utrošeno 1,36 milijardi eura

Orlić
Foto: Snimka zaslona, HRT

Prošle su četiri godine od razornih potresa u Petrinji. Potres magnitude 5 prema Richteru pogodio je Petrinju 28. prosinca u 6.28, a idući dan bio je još razorniji, s magnitudom 6.2 prema Richteru. U potresu je bilo poginulih, a teško su oštećeni Sisačko-moslavačka županija i okolne županije. O obnovi Petrinje za HRT je govorio Domagoj Orlić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> 29. prosinca 2020. Petrinja – epicentar potresa kojeg je osjetilo oko 6 milijuna ljudi

Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Domagoj Orlić, kaže kako je trenutačno vrlo zadovoljan dinamikom obnove. Ipak, potpuno zadovoljan bit će kada se posljednji sugrađanin, koji je ostao bez doma u potresu, vrati u svoj novoobnovljeni dom.

Orlić: Obnova je završila na 8.750 lokacija

– Na području petrinjskog i zagrebačkog potresa obnova je završila na više od 12 tisuća lokacija, što se tiče privatnog vlasništva. Kada govorimo samo o području petrinjskog potresa, obnova je završila na 8.750 lokacija. U ovom trenutku na području petrinjskog potresa imamo otvoreno oko 1.100 novih gradilišta, kaže Orlić.

Prioritet im je gradnja zamjenskih, obiteljskih kuća, što im je u planu dovršiti do sredine 2027. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Na području petrinjskog potresa je do sada u obnovu i revitalizaciju utrošeno 1,36 milijarde eura. Iz različitih izvora financiranja gradi se velik broj višestambenih zgrada. Vlada Republike Hrvatske je osigurala 100 milijuna eura, iz njezina programa gradimo 36 zgrada. Od tih 36 zgrada, 31 je trenutačno u gradnji. Europskim novcem se gradi još 20 zgrada. Od tih 20 zgrada, 12 je već useljeno, osam u Petrinji i četiri u Glini, objašnjava Orlić.

> Gradonačelnica Petrinje Komes (HDZ): Srpskim kulturnim centrom nezadovoljni su i neki Srbi

Što se tiče mišljenja sugrađana, neki su zadovoljni, a neki nisu. Sugrađani čiji dom još nije obnovljen nisu zadovoljni. S druge strane, dio sugrađana koji su uselili u obnovljene domove ili novosagrađene obiteljske kuće su zadovoljni.

Međutim, bilo je tu izazova. Jedan od njih je problem u angažiranosti građevinske operative.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konačni završetak obnove očekuje se 2030. godine

– Nismo imali dovoljno tvrtki koje su nam se javljale na naše javne natječaje, to jest na naše postupke javne nabave. Međutim, to je sada u znatnoj mjeri povećano. Prvenstveno jer je dobar dio operative bio angažiran na zgradama koje su se obnavljale, čije je financiranje bilo iz Fonda solidarnosti Europske unije. Podsjetit ću da smo imali rok 30. lipnja 2023. godine. Budući da je većina zgrada obnovljena, dio operative se sada prebacio na obnovu privatne imovine, govori Orlić.

> Održan sastanak Vlade i biskupa: Razgovaralo se o jačanju obitelji, zdravstvu, obnovi od potresa

Zadano je nekoliko rokova u sklopu plana obnove. Prvi je da do sredine 2026. godine u potpunosti budu završene zgrade javnog sektora. Tu se prvenstveno misli na zgrade iz područja zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. A što se tiče gradnje zamjenskih obiteljskih kuća, rok je sredina 2027. godine. Konačni završetak obnove očekuje se 2030. godine.

Međutim, vrlo je važno smanjiti rizik od budućih potresa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– U svim dijelovima Republike Hrvatske odvija se gradnja prema važećim protupotresnim standardima. Za te zgrade, to jest obiteljske kuće nema razloga za strah. U potresu su prvenstveno stradale kuće koje ili nisu građene u skladu s pravilima struke ili su građene u vremenu kada važeći standardi nisu udovoljavali realnim potrebama koje su danas nastupile. Važno je da se ta obnova provodi na protupotresni način, da će te zgrade biti sigurne i za potrese koji su nas pogodili i za ono što slijedi. U tom dijelu doista nema razloga za strah, poručuje Orlić.

> Državni tajnik: Još je 1.800 aktivnih gradilišta u obnovi nakon potresa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.