Ruski Gazprom izvijestio je da će u utorak poslati znatno manje plina u Europu pred istek sporazuma o tranzitu kroz Ukrajinu.
Ruska kompanija planira u utorak preko Ukrajine poslati 37,2 milijuna kubika plina, za 12,3 posto manje nego u ponedjeljak.
Sporazum o tranzitu kroz Ukrajinu istječe u ponoć i Rusija od prvog dana nove godine više neće slati plin tom rutom prema Europi, ako u zadnji tren ne bude postignut dogovor.
”Značajan izvor neizvjesnosti uoči ovogodišnje zime na sjevernoj hemisferi”
Kijev je već objavio da neće produljivati sporazum, a ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošli tjedan da je za potpisivanje novog sporazuma prekasno.
>Gazprom od 1. siječnja obustavlja isporuku plina Moldaviji
U listopadu Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da obustava tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu predstavlja “značajan izvor neizvjesnosti uoči ovogodišnje zime na sjevernoj hemisferi” i otvara pitanja u opskrbi plinom ponajprije zemalja u srednjoj Europi koje nemaju izlaz na more, poput Austrije, Mađarske i Slovačke.
“U neposrednoj budućnosti” njihova opskrba neće biti upitna zahvaljujući punim skladištima, povezanoj plinskoj infrastrukturi i “neizravnom” pristupu svjetskom tržištu LNG-a naglasili su.
Mađarska namjerava i dalje nabavljati plin iz Rusije, i to cjevovodom Turkstream, iako je željela sačuvati i rutu preko Ukrajine. Slovačka je pak Ukrajini zaprijetila obustavom isporuka struje ako ne produlji sporazum o tranzitu, javlja HRT.
Austrija je pronašla druge izvore nabave, uz oštre kritike na račun Njemačke zbog naknada za skladištenje plina.
Najranjivija je po ocjeni IEA-a Moldavija koja mora surađivati s regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi osigurala plin tokom zime, upozorila je IEA. Kišinjev pak očekuje “tešku zimu”, prema riječima predsjednice Maie Sandu, i razmatra nacionalizaciju domaćeg dobavljača Moldovagaza, u 50-postotnom vlasništvu Gazproma.
Oslabljena konkurentnost
Gubitak jeftinog ruskog plina zakočio je europsko gospodarstvo, raspirio inflaciju i zaoštrio krizu troškova života, napominje Reuters. Konkurentnost europskih kompanija na svjetskim tržištima slabi, a njemačka je industrija na izdisaju.
Glavni su dobavljači plina za Europu danas kompanije iz Norveške, SAD-a i Katara.
Norveški je plin pak znatno skuplji u Europi nego u SAD-u, prema poslovnim izvješćima energetskog diva Equinora. U trećem tromjesečju realizirana cijena plina u Europi iznosila je 11,24 dolara za milijun britanskih termalnih jedinica (mmbtu), a na američkom 1,66 dolara, izvijestio je Equinor.
Američki predsjednik na odlasku Joe Biden uveo je pak moratorij na izdavanje dozvola za nove pogone za ukapljeni prirodni plin, a SAD je uveo i sankcije ruskom Gazprombanku, otežavši preostalim kupcima plaćanje.
Katar je pak nedavno zaprijetio Europskoj uniji da će obustaviti isporuke bude li Bruxelles striktno provodio propise o odgovornom poslovanju i zaštiti okoliša. Ako ih ne poštuju, kompanijama s neto prometom većim od 450 milijuna eura prijeti prijeti kazna u visini do pet posto globalnog prihoda.
– To je neprihvatljivo, rekao je u razgovoru za Financial Times, objavljenom 22. prosinca, katarski ministar za energetiku Saad al-Kaabi. “Ako u Europi mogu izgubiti pet posto generiranog prihoda, onda neću ići u Europu… Ne blefiram”, poručio je katarski ministar u razgovoru.
Gazprom u gubitku
Ruski Gazprom zaključio je 2023. godinu s gubitkom od sedam milijardi dolara i pokušava nadoknaditi gubitak europskog tržišta okretanjem Aziji.
Prema Reutersovim izračunima, ruska kompanija izvezla je ove godine cjevovodima u Europu 32 milijarde kubika plina, za 13,1 posto više nego lani. Rusija bi ove godine na izvozu plina u Europu preko Ukrajine mogla zaraditi oko pet milijardi dolara, prema prosječnoj prognozi ruske vlade o cijeni plina od 339 dolara za tisuću kubika.
Ukrajina je na tranzitu ruskog plina zarađivala 800 milijuna dolara godišnje i najavila je znatno više naknade za domaći tranzit.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
