U jeku rasprave o Istanbulskoj konvenciji, kad sa svih strana dolaze negativne reakcije na najavu HDZ-a da se ide na njezinu ratifikaciju, kad se najavljuju prosvjedi, Aleksandar Stanković je odlučio na javnoj televiziji u emisiji Nedjeljom u dva ugostiti političarku i feminističku aktivisticu Radu Borić.
Nikoga neće iznenaditi da će u ovoj društvenoj raspravi Ivan Munjin iz udruge U ime obitelj, imati tek nekoliko minuta za izreći argumente protiv ratifikacije, a da će Rada Borić imati sat vremena za podupirati Plenkovićevu kampanju za ratifikaciju Istanbulske konvencije.
(FOTO, VIDEO) Aktivističko-politički skup za ratifikaciju Istanbulske: Borić, Kosor, Sever, Bosanac…
Plenković i Rada Borić dobro se slažu
Rada Borić ranije je rekla kako smatra kako će Istanbulska konvencija ipak na kraju biti potpisana unatoč različitim stavovima unutar vladajućeg HDZ-a. “Mislim da će ovdje ipak prosuditi ‘da iznad popa ima Bruxelles’”, ustvrdila je.
Plenković obrazlaže ratifikaciju Istanbulske konvencije priručnikom Rade Borić
Zanimljivo je kako je Plenkovićeva Vlada u izvješću o provedenom savjetovanju na Nacrt prijedloga Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – poznatijeg pod nazivom Istanbulska konvencija, a koje više nije dostupno na stranicama Vlade, kao argument za opravdanost ratifikacije navela pojmovnik i priručnik koji sadrže definiciju “roda”.
Radi se Pojmovniku rodne terminologije prema standardima Europske unije (2007.), publikaciji koju je izradio Centar za ženske studije, a uredila Rada Borić, dok ju je izdao Vladin ured za ravnopravnost spolova, u vrijeme kad je na vlasti bio Ivo Sanader.
U pojmovniku se u uvodu navodi da “nije normativan jer pokazuje svu složenost uvođenja i korištenja pojmova vezanih uz ravnopravnost spolova i daje vlastiti uvid u razumijevanje rodne terminologije.”
Vidi se dakle da je namjera ovog priručnika aktivistička – uvođenje pojmova u upotrebu, što se posebno naglašava u nastavku za rodnu terminologiju:
“[Pojmovnik] je i instruktivan jer se zalaže za jasnost i odlučnost u upotrebi rodnog jezika i terminologije, jer promicanje rodne terminologije omogućuje osvještavanje važnosti rodne perspektive u javnom diskursu. To je ujedno i pretpostavka za obrazovanje europske građanke/građanina.”
Radi se o pojmovniku koji odražava stavove njegovih autora koji ni na koji način nisu obvezujući za bilo koga – građane, znanstvenike, stručnjake, a još manje za države… no to nije spriječilo Plenkovića da se poziva na njega.
Aktivna na prosvjedima za Istanbulsku konvenciju
Svoju podršku Plenkoviću kad je ratifikacija Istanbulske konvencije u pitanju, pokazala je
i sudjelovanjem na aktivističko-političkim skupovima za ratifikaciju Istanbulske konvencije, na kojima su sudjelovali i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, bivša premijerka Jadranka Kosor, novinarka Maja Sever, tv voditeljica Daniela Trbović, glumica Judita Franković, Sandra Benčić i Gordan Bosanac iz nevladinih udruga.
Podrška ‘trećem rodu’
Gostujući u emisiji Pressing N1 televizije, Rada Borić je izjavila kako je za ‘treći rod’.
“Važno je znati da većini nikada ne mogu biti ugrožena ljudska prava, neće nitko mene ili vas tjerati da prekrižimo tu kućicu. Ako može u Njemačkoj, može i u Hrvatskoj”, rekla je Borić.
Tko je Rada Borić?
Rada Borić, zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i potpredsjednica Nove ljevice, jedna je od osnivačica Centra za ženske studije, feministička aktivistica, članica brojnih međunarodnih ženskih mreža i inicijativa. “Nova ljevica okuplja ljude koji su se dokazali zauzimanjem za ljudska prava i javno dobro, i kojima nije stalo do političkih karijera. Civilno društvo ima ograničene mogućnosti utjecaja i zato stvaramo političku stranku”, objasnila je Rada Borić, i izrazila “zadovoljstvo najavom podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske”. Neobično je i zanimljivo kada lijevi političari i aktivisti podržavaju izvješća Standard & Poors’a u vlasništvu američkih financijskih društava i privatnog kapitala koja uz Moody’s i Fitch svojim svojim ocjenama kreditnog rejtinga kroje sudbine velikih banaka, tvrtki, država i cijele eurozone.
Na Sveučilištu u Helsinkiju Rada Borić vodila je kolegij o kulturnoj povijesti Balkana i Zagreba i radila kao lektorica hrvatskog jezika. Centar za ženske studije korisnik je institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a kao institucija neformalnog obrazovanja od 1995. provodi i razvija vlastiti program obrazovanja uz stalno nastojanje da se ženski ili rodni studiji integriraju u institucije visokog obrazovanja. U tome su uspjele kada je početkom 2016. osnovan Centar za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, prvi centar takve vrste u sklopu akademskog sustava RH. Međutim, zahvaljujući predavačicama na fakultetima ulazile su na sveučilišta i indirektno. Na ženskim studijima predaje Nadežda Čačinovič, koja je u isto vrijeme na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta predavala etiku, a u Centru kolegij Žene i filozofija. ” Rekla bih da su se predavačice ohrabrivale u “švercanju” ženskih tema u sveučilišne kurikulume, tako da su na fakultetima konačno postale legitimnima primjerice feminističke teorije”, kazala je Rada Borić u razgovoru za H-alter.
Napad na U ime obitelji
Jednom prilikom dotaknula se i pitanja pobačaja ponovno ga nazvavši “pravom”, te se okomila na udrugu U ime obitelji.
”Pravo je ugroženo, jer već sada, premda zakonski medicinski prekid trudnoće nije zabranjen, nema jednake dostupnosti sigurnom i besplatnom pobačaju i vrši se društveni i politički pritisak da se on zabrani. Uvijek i iznova treba naglasiti da žene, da aktivistkinje, ne zagovaraju pobačaj, već pravo na pobačaj. Žena ima pravo sama odlučivati, kao »prvotna«, o svome tijelu. Postoji kritična masa koja bi izgurala takav Zakon. Kao što je ugurala u Ustav odredbu da je brak isključivo zajednica žene i muškarca. »U ime obitelji« ima resurse, ima podršku Crkve. I oni su strpljivi. Ali, žene su uporne. I branit će svoja prava”, dodaje Borić.
Rada Borić ponovno branila Titovo ime, napala biskupa Košića i branila ‘pravo na pobačaj’
Branila Trg maršala Tita
“Godinu 2017. bismo trebali živjeti baveći se stvarima koje se tiču života građanki i građana. Čini se da tema Tito dobrim dijelom služi da se zamagle stvarni problemi, pa se stoga radije bavimo povijesnim, pitanjima, i to na pogrešan način. Nije ljevica ta koja nameće temu Tita.(…) Ukoliko će pomoći da postanemo uspješniji i sretniji preimenovanjem Trga maršala Tita, neka i to dočekamo. No bojim se da se odricanjem hrvatske antifašističke prošlosti to neće dogoditi. Ono što je dodatno problematično jest da se povijest, povijesne činjenice počinju koristiti za neke druge probitke, najčešće samo političke”, rekla je za Novi list.
Biskupu Košiću određivala bi što će govoriti
“Košić je zaboravio što bi trebao biti govor s oltara”, rekla je Borić jednom prilikom za Novi list, te dodala: “Za njega je i osuđeni zločinac Dario Kordić »moralna veličina«. Crkva bi se trebala ograditi od političkih, često i mrzilačkih, govora s oltara. Ne može se držati misa za Pavelića niti se može na taj način govoriti o zločincima”.
Podrška Josipoviću
U vrijeme predsjedničkih izbora javno je dala podršku predsjedničkoj kandidaturi Ive Josipovića.
Tim povodom je istaknula kako u Hrvatskoj “ugrožavaju Crkva i desne stranke”. Ocijenila je dobrim što se u Hrvatskoj po prvi puta za predsjednicu može birati žena i spočitnula medijima što su ponekad bili seksistički u odnosu na nju.
Potpredsjednica Nove ljevice s petokrakom na društvenim mrežama
Naglasila je, međutim, kako “birajući ženu ne znači birati i feministkinju” te da se Kolinda Grabar Kitarović niti jednom nije decidirano založila za promicanje ženskih prava. “Od žena se u vremenu krize očekuje jedino da budu štedljive”, rekla je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
