Rada Borić ponovno branila Titovo ime, napala biskupa Košića i branila ‘pravo na pobačaj’

Rada Borić, potpredsjednica Nove ljevice, još jednom je govorila zašto se protivi ukidanju Trga maršala Tita u Zagrebu.

“Godinu 2017. bismo trebali živjeti baveći se stvarima koje se tiču života građanki i građana. Čini se da tema Tito dobrim dijelom služi da se zamagle stvarni problemi, pa se stoga radije bavimo povijesnim, pitanjima, i to na pogrešan način. Nije ljevica ta koja nameće temu Tita. Ne znam koga ste s ljevice mogli čuti da ističe temu kao najrelevantniju za hrvatsku sadašnjost. Nažalost, moramo o njemu reaktivno govoriti jer činjenice iz Drugog svjetskog rata postaju alternativne činjenice. A dok mi razgovaramo o Titu, događaju nam se gospodarske i društvene, a i prirodne katastrofe na koje nemamo sustavne ni efikasne odgovore, pripremaju se zakoni koji će nas dodatno osiromašiti i dodatno potaknuti odlazak mladih ljudi. Valja znati da zemlje ukopane u bavljenje prošlošću ne stvaraju viziju o tome kakva će im biti budućnost. Sva istraživanja pokazuju da su sretne one zemlje koje znaju promišljati svoju budućnost. Stoga očito i nismo baš sretni građani. Ukoliko će pomoći da postanemo uspješniji i sretniji preimenovanjem Trga maršala Tita, neka i to dočekamo. No bojim se da se odricanjem hrvatske antifašističke prošlosti to neće dogoditi. Ono što je dodatno problematično jest da se povijest, povijesne činjenice počinju koristiti za neke druge probitke, najčešće samo političke”, rekla je za Novi list.

A onda je objasnila da bi nužno micanje Titovog trga bilo stavljanje Hrvatske “na gubitničku stranu” jer “simbolički, brisanje ne samo uspješnog vođe narodnooslobodilačke borbe već i saveznika pobjedničke antifašističke koalicije, a time i rehabilitacije jedne druge vizije kontinuiteta hrvatske državnosti”.

“Zato što je činjenica da Hrvatska sigurno ne bi izgledala, teritorijalno, kako izgleda danas da je bila gubitnicom. Tito je Hrvatskoj uspio vratiti one dijelove koje je NDH poklonila Italiji. Da smo bili gubitnici mi danas sigurno ne bismo imali Istru, dio Dalmacije, otoke, Rijeku. Postoje teze nekih povjesničara da je Hrvatska ulaskom čak i u onu prvu Jugoslaviju, kakva god ona bila, na neki način i omogućila svoju današnju neovisnost. Ono što je zabrinjavajuće je odricanje toga da smo bili na pobjedničkoj strani. Danas, na primjer, kada govorimo o hrvatskoj vojsci iz Drugog svjetskog rata neki govore samo o onoj vojsci koja je stradala u Bleiburgu. Kada govore o žrtvama, govore samo o žrtvama stradanja ‘komunističkog sustava’. Jedna činjenica je nepobitna. Svaka osobe koja se stradala u Jasenovcu stradala je samo zato što je bila onaj Drugi – što je bila Židov, Srbin, Rom ili Hrvat komunist ili antifašist. A znamo da na Bleiburgu ljudi nisu stradali zato što su bili Hrvati. Stradali su zato što su bili pripadnici vojske NDH. Na Bleiburgu su stradali i četnici, bjelogardejci, Čerkezi, dijelovi njemačke vojske, a to zaboravljaju oni koji danas zagovaraju NDH. Nažalost, u zbjegu je stradalo i civila, obitelji koje su se povlačile s poraženom vojskom i to je za svaku osudu. I koliko puta ljevica treba reći da ne opravdavamo zločine koji su se dogodili krajem rata i u poraću. Promjena imena Trga ili uništavanje gotovo tri tisuće spomenika iz Drugog svjetskog rata neće promijeniti ono što se dogodilo niti će revizija prošlosti biti garancija boljoj budućnosti”, smatra Borić.

Ona smatra da je bio raspisan referendum o Titu da se ne bi mijenjalo ime jer građani ne bi izašli u dovoljnom broju.

“Za referendum trebate imati izlaznost od 50 posto plus jedan glas, a toliko ljudi ne izlazi ni na izbore. Stoga se moralo istrgovati Trgom. Energija koja se potrošila oko promjene imena Trga trebala se utrošiti na nešto drugo. Recimo, znamo da je Državna revizija ustanovila da je oko 80 posto pretvorbe i privatizacije napravljeno na nelegalan način. Ili, recimo, da se uložila u očuvanje javnog interesa spram pomorskog dobra ili kreiranja porezne politike koja bi smanjila nejednakosti”, zaključila je.

> (FOTO) Odbor prihvatio prijedlog: Trg maršala Tita u Zagrebu odlazi u povijest!

Podsjetimo, za prijedlog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Kluba gradskih zastupnika Neovisni za Hrvatsku o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske glasovali su predsjednik Odbora Zlatko Hasanbegović i Tomislav Jonjić (stranka Bruna Esih-Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku), Dragica Nikolić (Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti) i Ivan Ćelić (HDZ). Protiv je bila Rada Borić (Nova ljevica).

Na sjednici Odbora jednoglasno je prihvaćen Hasanbegovićev prijedlog da se zbog važnosti i interesa građana Zagreba za utvrđeni prijedlog zatraže mišljenja vijeća svih gradskih četvrti.

> (VIDEO) Evo kako je bilo na Odboru kada je odlučeno da Trg maršala Tita u Zagrebu odlazi u povijest

“Košić je zaboravio što bi trebao biti govor s oltara”, smatra Borić i tako se pridružuje Ivi Josipoviću, te dodaje: “To nije njegova prva takva izjava. Za njega je i osuđeni zločinac Dario Kordić »moralna veličina«. Crkva bi se trebala ograditi od političkih, često i mrzilačkih, govora s oltara. Ne može se držati misa za Pavelića niti se može na taj način govoriti o zločincima”.

A onda se dotaknula i pitanja pobačaja ponovno ga nazvavši “pravom”, te se okomila na udrugu U ime obitelji.

” Pravo je ugroženo, jer već sada, premda zakonski medicinski prekid trudnoće nije zabranjen, nema jednake dostupnosti sigurnom i besplatnom pobačaju i vrši se društveni i politički pritisak da se on zabrani. Uvijek i iznova treba naglasiti da žene, da aktivistkinje, ne zagovaraju pobačaj, već pravo na pobačaj. Žena ima pravo sama odlučivati, kao »prvotna«, o svome tijelu. Postoji kritična masa koja bi izgurala takav Zakon. Kao što je ugurala u Ustav odredbu da je brak isključivo zajednica žene i muškarca. »U ime obitelji« ima resurse, ima podršku Crkve. I oni su strpljivi. Ali, žene su uporne. I branit će svoja prava”, dodaje Borić.

> Nova ljevica – tko su ljudi koji stoje iza nje?

Rada Borić, jedna je od osnivačica Centra za ženske studije, feministička aktivistica, članica brojnih međunarodnih ženskih mreža i inicijativa. “Nova ljevica okuplja ljude koji su se dokazali zauzimanjem za ljudska prava i javno dobro, i kojima nije stalo do političkih karijera. Civilno društvo ima ograničene mogućnosti utjecaja i zato stvaramo političku stranku”, objasnila je Rada Borić, i izrazila “zadovoljstvo najavom podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske”. Neobično je i zanimljivo kada lijevi političari i aktivisti podržavaju izvješća Standard & Poors’a u vlasništvu američkih financijskih društava i privatnog kapitala koja uz Moody’s i Fitch svojim svojim ocjenama kreditnog rejtinga kroje sudbine velikih banaka, tvrtki, država i cijele eurozone.

Na Sveučilištu u Helsinkiju Rada Borić vodila je kolegij o kulturnoj povijesti Balkana i Zagreba i radila kao lektorica hrvatskog jezika. Centar za ženske studije korisnik je institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a kao institucija neformalnog obrazovanja od 1995. provodi i razvija vlastiti program obrazovanja uz stalno nastojanje da se ženski ili rodni studiji integriraju u institucije vis okog obrazovanja. U tome su uspjele kada je početkom 2016. osnovan Centar za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, prvi centar takve vrste u sklopu akademskog sustava RH. Međutim, zahvaljujući predavačicama na fakultetima ulazile su na sveučilišta i indirektno. Na ženskim studijima predaje Nadežda Čačinovič, koja je u isto vrijeme na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta predavala etiku, a u Centru kolegij Žene i filozofija. ” Rekla bih da su se predavačice ohrabrivale u “švercanju” ženskih tema u sveučilišne kurikulume, tako da su na fakultetima konačno postale legitimnima primjerice feminističke teorije”, kazala je Rada Borić u razgovoru za H-alter.