Dok su hrvatski građani u javnoj raspravi vrlo jasno poručili DA još boljoj i učinkovitijoj zaštititi žena od nasilja, NE ratifikaciji Istanbulske konvencije, neke nevladine udruge i neki politički aktivisti ne odustaju od pozivanja na ratifikaciju sporne Konvencije koja je zapravo trojanski konj koji pod krinkom zaštite žena od nasilja donosi opasnu rodnu ideologiju u hrvatsko društvo i obrazovni sustav.
> U ime obitelji traži široku javnu raspravu o Istanbulskoj konvenciji
“Situaciju u Hrvatskoj po pitanju ženskih prava i nasilja nad ženama nije dobra, svake godine sve je veći broj ubijenih, a svakih 15 minuta u Hrvatskoj je jedna žena zlostavljana”, izrečeno je u subotu na prosvjedu “Sluškinje ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije” na zagrebačkom Cvjetnom trgu, s kojeg je od Vlade i Sabora još jedanput zatraženo da ratificiraju Istanbulsku konvenciju “kao okvir za poboljšanje statusa žena i alat za efikasniju zaštitu žena i djevojčica”.
> HAZU: Rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav
“Podatci govore da će svaka treća žena na svijetu tijekom svog života od doba djevojčice do doba žene starije dobi biti zlostavljana – bilo da se radi o partneru, obitelji, na poslu, bilo da se radi o seksualnoj ucjeni, ekonomskoj ovisnosti. Najčešće danas trpimo ono što zovemo institucionalno nasilje, a to je kada institucije ne kažnjavaju nasilnike”, rekla je jedna od organizatorica prosvjeda, izvršna direktorica Centra za ženske studije Rada Borić. Tvrdi je da je Istanbulska konvencija okvir za poboljšanje statusa žena kad je riječ o nasilju nad njima.
“Ovdje smo danas zato što želimo da se ratificira Istanbulska konvencija, da se prestane s pričama o rodnim ideologijama. Istanbulska konvencija je okvir za poboljšanje statusa žena po pitanju nasilja nad ženama. Stekli su se svi uvjeti u Hrvatskoj da se ratificira Konvencija. Želimo poručiti Vladi i Saboru da nismo sluškinje i da nikada to nećemo niti biti”, ocijenila je Borić, dodavši da zlostavljanje žena nije privatna stvar.
Prosvjedom “Sluškinje ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije” koji su organizirale neke organizacije civilnog društva, aktivistice i građani koji su se pridružili tim zahtjevima za ratifikaciju Konvencije, obilježava se ovogodišnji globalni događaj “Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama”.
> Prof. Korać-Graovac o problemu tumačenja pojma ‘rod’ u Istanbulskoj konvenciji
Ove godine za prosvjed je odabrana simbolika distopijske knjige i popularne serije “Sluškinjina priča” da bi se, kako su ustvrdili organizatori, “predočio smjer u koji nas guraju ultrakonzervativne interesne grupe koje već nekoliko godina rade na ukidanju mehanizama zaštite ženskih ljudskih prava”.
> Twitterašica “uništila” Bernardića koji promiče “rodnu” ideologiju i Istanbulsku konvenciju!
Prosvjed je počeo u podne, a dolazak sluškinja odjevenih u crvene plašteve i bijela pokrivala za glavu kakve nose likovi iz romana Margaret Atwood, popraćen je glasnim bubnjanjem.
Odore sluškinja šivale su članice udruge Kamensko, a na prosvjedu su aktivistice pročitale sedam priča žena koje su preživjele nasilje te dijelove Istanbulske konvencije. Čitale su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, bivša premijerka Jadranka Kosor, novinarka Maja Sever, tv voditeljica Daniela Trbović, glumica Judita Franković, Sandra Benčić i Gordan Bosanac iz nevladinih udruga.
> Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije zabranila bi Željki Markić nastupe u medijima
Prosvjed u Zagrebu: Hrvatske ‘sluškinje’ ustaju protiv nasilja nad ženama
Više na http://bit.ly/2H5iDNOReporterka: Nikol Zagorac
Posted by 24sata on 10. veljače 2018
Milan Majerović Stilinović, djelatnik sektora komunikacije i odnosa s javnošću HDS ZAMP-a, poručio je kako je potrebno, kao što navodi i Konvencija, osuditi sve oblike nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prepoznajući da je ostvarenje ravnopravnosti žena i muškaraca ključni element u sprječavanju nasilja nad ženama.
“Treba prepoznati da je nasilje nad ženama manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, koji su doveli do dominacije nad ženama i diskriminacije žena od strane muškaraca te do sprečavanja punog napretka žena i to treba promijeniti”, ustvrdio je.
Ratifikacijom Istanbulske konvencije profesionalni ljudskopravaši postaju država u državi
Vjerojatni razlog zbog kojeg se neke ‘nevladine udruge’ intenzivno zalažu za ratifikaciju Istanbulske konvencije leži u činjenici da bi ratifikacijom Konvencije odabrane udruge dobile “status države u državi koja ima zajamčeno izdašno financiranje iz proračuna”, na što je nedavno upozorio politički analitičar Mate Mijić u Večernjem listu.
“Čak i najzagriženiji protivnici Istanbulske konvencije ističu da se sve njezine odredbe kojima se zaštita žena podiže na višu razinu u odnosu na postojeće zakonodavstvo treba što prije u njega ugraditi. Oko toga, dakle, nema spora – obje strane žele što bolju zaštitu žena i ostalih članova obitelji od nasilja”, ističe Mijić.
Međutim, “članak 8. Konvencije jasno kaže da će države potpisnice osigurati odgovarajuće financijske i ljudske resurse za odgovarajuću primjenu integriranih politika, mjera i programa za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja obuhvaćenih područjem primjene Konvencije, uključujući i one koje provode nevladine organizacije i civilno društvo.”
“A tko odlučuje što su to „odgovarajući resursi“ i tko je iz nevladinog sektora „relevantan“? Skupina stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. GREVIO. Tu skupinu čini 10-15 ljudi „izraženih moralnih osobina i poznatih po visokoj razini stručnosti u području ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ili pomoći i zaštite žrtava ili koje su pokazale profesionalno iskustvo u područjima koja obuhvaća Konvencija“. GREVIO u svojim rukama drži gotovo sve mehanizme nadzora provedbe Konvencije i ima diskrecijsko pravo odrediti odgovarajuće načine nadziranja.”, naglašava Mijić i upozorava da je “kontrola cijele priče ipak daleko od očiju ljudi na čije će se živote Konvencija odnositi i koji će iz svojih džepova financirati njezinu provedbu.”
“Dođe li ratifikacija Istanbulske konvencije na dnevni red, svaki saborski zastupnik koji za nju digne ruku zaslužio je trenutačno smanjenje plaće”, ocjenjuje Mijić, ističući da je Sabor glasujući za ulazak u EU dobar dio svog posla već prebacio na nadnacionalne institucije i vrijeme je da prestane s tom praksom, zaključujući da je vrijeme da zastupnici počnu obavljati posao za koji su dobro plaćeni, a “Hrvatske žene i sve žrtve obiteljskog nasilja ne bi trebale čekati ratifikaciju nekakvog globalističkog dokumenta i dolazak delegacije stranih stručnjaka na domjenak u Zagreb da bi bile zaštićene”, poručuje Mate Mijić u Večernjem listu.
Podsjetimo, i Bugarska je, krajem siječnja, nakon Slovačke i Litve odgodila ratifikaciju Istanbulske konvencije zbog velikog protivljenja javnosti i podjela u parlamentu, vladajućoj koaliciji i samoj vladi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
