NY Times piše kako su zemlje poput Hrvatske i Grčke poduzele rane mjere za suzbijanje pandemije koronavirusa i postigle su dobre rezultate zahvaljujući uspješnoj suradnji s građanima naučenima na izvanredne situacije, prvenstveno zbog nedavnog rata i(li) financijske katastrofe.
“Bogate zemlje, tradicionalno spremne odgovoriti na izvanredne situacije pomoću dobro financiranih državnih mehanizama namijenjenih krizama, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa. Covid-19 ozbiljno je pogodio Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće europske ekonomije”, pišu.
“U Hrvatskoj i Grčkoj, piše NY Times, vlasti optimistično gledaju na rasplet krize upravo zbog izdržljivosti koju su ljudi pokazali tijekom korona-krize. U Hrvatskoj mnogi se sjećaju kako su tijekom rata bili zabarikadirani u zatvorenim skloništima i slušali sirene kako neprestano zavijaju. S druge strane, u Grčkoj, gdje je velika gospodarska kriza u svježem sjećanju, činjenica da trećina stanovništva nema posao nije nova”, opisuje reporterka NY Timesa Matina Stevis-Gridneff.
Akademici sa Sveučilišta u Oxfordu razvili su ljestvicu strogosti, nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa, a Hrvatska je među zemljama s najstrožim mjerama. Strožije mjere uvedene su u istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi.
“Hrvatska je otišla do maksimuma naše skale. Postojao je snažan službeni odgovor na krizu. Moguće je da su ljudi ondje spremni prihvatiti oštrije mjere”, rekao je Thomas Hale, izvanredni profesor za javnu politiku na vladinoj školi Blavatnik na Sveučilištu Oxford i vođa projekta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
