Nacionalni park Brijune dosad je posjetilo 115.440 izletnika, dok je u istom razdoblju 2013. bilo 113.417 posjetitelja. Najviše NP Brijune posjećuju Nijemci, Talijani, Englezi, Slovenci. Posjetitelji su oduševljeni ljepotom prirode i bogatom kulturnopovijesnom baštinom. Djeci su najzanimljivije životinje (papagaj Koki, safari park, životinje u slobodnoj prirodi).
Nacionalni park Brijuni skupina je od dva veća i 12 manjih otočića uz zapadnu obalu Istre, nedaleko od Pule. Ukupna im je površina samo sedam četvornih kilometara, ali je zaštićeno i okolno more pa je cijeli nacionalni park površine 34 km2.
Brijunski su otoci poznati po razvedenosti otočja i očuvanoj sredozemnoj vegetaciji, djelomično oblikovanoj kao pejzažni park. Otočje se ističe i vrijednom kulturnom baštinom iz rimskog i bizantskog razdoblja, a zbog iznimne su ljepote Brijuni preko stotinu godina omiljeno ljetovalište svjetskih državnika i aristokracije.
Na otoku Velikom Brijunu nalazi se jedno od najstarijih stabala masline na Sredozemlju, zasađeno još u IV. stoljeću koje i danas rodi te daje plod, a kao svjedok davne prošlosti privlači mnoge turiste. Akvatorij Brijuna, koji čini gotovo 80% površine Parka, zbog provedene zaštite zadržao je svoju izvornu ljepotu i vrijednost te je stanište brojnih morskih organizama tipičnih za životne zajednice sjevernog Jadrana.
Otoke dijelom prekrivaju bujne šume hrasta crnike, koje su krajem 19. stoljeća krčene radi oblikovanja perivoja u to vrijeme čuvenog ljetovališta. Na otočje su sredinom 20. stoljeća uneseni jeleni lopatari, jeleni aksisi i mufloni koji danas bezbrižno šeću i pasu na prostranim travnjacima ili se odmaraju u hladovini stoljetnih hrastova crnika. Područje Parka naseljavaju, osim ovih i drugih unesenih vrsta i autohtone životinje, među kojima su najbrojnije ptice.
Na području Nacionalnog parka Brijuni evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti. Važno je spomenuti i otiske stopala dinosaura Igvanodona na rtu Ploče i poluotoku Barbanu koji svjedoče o životu ovih gmazova i na našim prostorima.
.){kind=link}