Obilježena 46. obljetnica smrti zločinca Josipa Broza Tita

U Kumrovcu je u ponedjeljak obilježena 46. obljetnica smrti komunističkog diktatora Josipa Broza Tita.

Franjo Habulin: Tito je obilježio 20. stoljeće

Komemoracija je i ove godine održana uz njegovu rodnu kuću, a u znak sjećanja na trenutak njegove smrti 1980. godine, u 15,05 sati oglašena je sirena, nakon čega su sudionici komemoracije minutom šutnje odali počast.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin rekao je kako je obilježavanje obljetnice “dužnost i obaveza”, istaknuvši da je Josip Broz Tito snažno obilježio 20. stoljeće.

Naglasio je njegovu ulogu vojskovođe u Narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad nacifašizmom, kao i političku ulogu u poslijeratnom razdoblju, posebno uvođenje radničkog samoupravljanja i specifičnog jugoslavenskog modela razvoja.

Dodao je i da je Tito imao važnu međunarodnu ulogu kao jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, koji je, kako je naveo, pridonio smanjenju globalnih napetosti.

„Pokreta koji je bio jedna tampon-zona, pokreta koji je smirio tenzije koje su vodile prema tome da se dogodi treći svjetski rat” istaknuo je Habulin.

Očekivano, dokazani apologet zločinca Tita, Franjo Habulin, nijednom riječju nije spomenuo stotine tisuća nevinih žrtava za koje je odgovoran upravo Tito.

Jasna Petek: Najpoznatiji Zagorac na svijetu

Zamjenica krapinsko-zagorskog župana Jasna Petek naglasila je kako se radi o najpoznatijem Zagorcu u svijetu.

„Moramo biti svjesni povijesnih činjenica”, poručila je Petek pritom podsjetivši na Titovu ulogu u okupljanju antifašističkog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata.

Dodala je i kako je Tito bio jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih koji je promovirao mir i suradnju među državama, kao i da je za njegova mandata donesen Ustav iz 1974. godine koji je, kako je navela, kasnije omogućio raspadanje tadašnje SFRJ i stvaranje samostalnih država na prostoru bivše Jugoslavije, piše N1 prenoseći HINU.

1 od 10

Tko je bio Josip Broz Tito?

Josip Broz Tito bio je jedan od najsurovijih zločinaca u suvremenoj povijesti.

Na čelo Komunističke partije Jugoslavije došao je nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao.

Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata, provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila, žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova, o kojima i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH.

Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava.

Prema izvorima koje je naveo Davor Dijanović u Hrvatskom tjedniku, sam je Tito osobno zapovjedio pokolj koji je započeo na Bleiburgu, a nastavio se na križnim putovima.

>Novosti promoviraju Partizansku čitanku: Titovi vojnici su slika slobode i uzor učenicima?!

Obračun s Katoličkom crkvom i nadbiskupom Stepincem

Nakon dolaska na vlast Tito započinje surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.

Nadbiskupu Stepincu suđeno je u montiranom sudskom procesu u kojemu je optužen za suradnju s okupacijskim vlastima, nakon što je odbio Titovu ponudu da osnuje „državnu crkvu“, odvojenu od Vatikana i pape. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a potom je ostatak života proveo u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću.

Neki izvori svjedoče da je Stepinac u krašićkom pritvoru trovan te da je Tito bio taj koji je osobno zapovjedio da ga se otruje.

Goli Otok – neljudska poniženja žrtava

Logor na Golom Otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni.

Na Golom su se Otoku neljudskim postupcima ponižavali i mučili zatvorenici. Među ostalim, i jedni su druge bili prisiljeni batinati palicama. Oni koji su uspjeli izaći s Golog otoka, morali su biti poslušni suradnici režima, u suprotnom, prijetio im je povratak u logor.

Tito odlučivao o svemu u državi

U Jugoslaviji, tijekom njenog čitavog postojanja, a mislimo na Drugu Jugoslaviju, onu nastalu na ruševinama Drugog svjetskog rata, od samog početka sve je bilo podređeno Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti.

Trčale su se svakog proljeća štafete za izmišljeni rođendan jugoslavenskog vođe. Naime, Tito nije rođen 25. svibnja, na “Dan mladosti”, već 7. svibnja, što se u Jugoslaviji namjerno prešućivalo.

Svaki državni blagdan bivše Jugoslavije bio je podređen Titu, od Dana Republike, 29. studenoga, do Dana borca, pa čak i Međunarodnog Dana žena, 8. ožujka.

(Ne)djela govore o njegovom načinu vladanja

Stvorena je atmosfera u kojoj partija može pogriješiti, ali vođa ne, što se najbolje vidjelo tijekom obračuna Tito-Ranković, 1966. godine. Pritom se zaboravilo da je zapravo Tito stvorio Rankovića i njemu dao zloglasne jugoslavenske tajne službe u ruke, najprije OZNU, a onda i UDBA-u, a ne obrnuto.

Čitav je niz primjera koji dokazuju da se u Jugoslaviji ništa nije događalo, a da o tome presudnu riječ nije dao Josip Broz.

Obračun s hrvatskim proljećem, prije toga Goli otok, a još prije svega toga, odmah nakon Drugog svjetskog rata, pokolj na Bleiburgu, zapravo su najbolja svjedočanstva o karakteru vladavine Josipa Broza Tita koga neki i danas slave kao velikog lidera i vizionara.

>Praznik rada: Trst zgrozile jugoslavenske zastave i majice s Titom

Izvor: narod.hr