Hoće li popis stanovništva 2021. donijeti i neke nužne promjene što se tiče parlamentarnih izbora u Hrvatskoj?
Naime, nakon što su objavljeni rezultati najnovijeg popisa stanovništva, ustavnopravni stručnjak Mato Palić podsjetio je da bi se dio oko broja stanovnika izbornih jedinica trebalo na neki način riješiti. U razgovoru za Glas Slavonije, Palić je rekao da su razlike između županija po broju stanovnika još veće nego prije i još više županija ne zadovoljava dopuštenu razliku od pet posto, a niti do objave ovih podataka izborne jedinice nisu bile u skladu sa Zakonom o izboru zastupnika u Sabor koji bi tu, kaže, morao reagirati.
Depopulacija
“Jedna je opcija promijeniti granice izbornih jedinica, tako da se broj birača uravnoteži, a druga da se u nekim jedinicama bira više zastupnika nego u drugima. Jer ima slobodnih još devet zastupničkih mjesta, s obzirom na to da Ustav kaže da Sabor smije imati maksimalno 160 zastupnika. Po važećem zakonu ih je 151. Znači, moglo bi se za neku izbornu jedinicu, koja ima puno više birača u odnosu na neke druge, odlučiti da se ne bira 14, nego 15 saborskih zastupnika. Time bismo poveli više računa o stvarnoj razlici u broju birača unutar pojedinih izbornih jedinica, a ostali bismo unutar ustavnog okvira”, zaključio je Palić.
Osječko-baranjska, IV. izborna jedinica daleko je najmanja po broju stanovnika, pogotovo u odnosu na IX. (20-ak % manje) ili X. izbornu jedinicu, istaknuo je. Dodaje da tako glasovi birača u IV. izbornoj jedinici zapravo vrijede najviše.
”Četvrtu izbornu jedinicu čine dvije županije, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska, koje su imale depopulaciju, a i problem neravnoteže broja birača je izražen još od prije. Naime, i Ustavni sud još 2010. u jednom izvješću upozorio je da to može biti problematično. No Sabor je to jednostavno primio k znanju i nije reagirao”, kaže Palić, dodajući kako se to odražava na parlamentarne izbore, dok u odnosu na lokalne izbore nema posebnih posljedica.
Ocjena ustavnosti
”Realna je bila pretpostavka o nerazmjeru broja birača, pogotovo za županije koje su već imale manje stanovnika unutar neke izborne jedinice, a i odljev u inozemstvo je do pandemije bio izražen. Kao recimo iz slavonskih”, kaže Mato Palić. O neravnomjernosti izbornih jedinica može ovisiti i ocjena ustavnosti budućih parlamentarnih izbora.
> Što s 500.000 birača duhova?
> Dok se nalaže uvođenje ćirilice u Vukovar, pročitajte koje se odluke Ustavnog suda ne poštuju!
> Tko je Vladimir Šeks – jedini zastupnik biran u svim sazivima Hrvatskog sabora?
> Komentar: Posebne izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor treba ukinuti
> Kakve promjene izbornog sustava traži GI Narod odlučuje, a Plenković ih na sve načine odbija?
Još je odluka Ustavnog suda iz 2010. upozorila na neustavnost izbornih jedinica, odnosno ocijenila je da su dva ciklusa parlamentarnih izbora neustavni.
Međutim, po tome se ništa nije poduzelo. Ustavni sud je tom odlukom upozorio Hrvatski Sabor na nejednaku težinu glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
U toj odluci se, među ostalim, upozorava kako su izborne jedinice prema trenutnom sustavu neustavne jer “u njima živi različit broj birača, pa njihovi birački glasovi nemaju jednaku težinu.”
Ustavni sud Saboru ukazao na nužnost neodložnih promjena još 2010.
“O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat” – poručuje se u odluci Ustavnog suda, koji, sukladno tome, Saboru “ukazuje na nužnost neodložnih promjena” po tom pitanju.
“Navedeni zahtjevi proizlaze iz općeprihvaćenih pravnih standarda koji su inherentni demokratskim izborima, ustavnom temelju Republike Hrvatske (članak 1. stavak 3. Ustava), kao i demokratskom višestranačkom sustavu, najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava).” – upozorio je Ustavni sud 2010.
Odluku u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Unatoč tome, izborne jedinice do danas nisu promijenjene.
“Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”
I Udruga U ime obitelji 2014. pokrenula je referendumsku inicijativu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” kako bi se demokratizirao izborni sustav.
Građanska inicijativa »U ime obitelji«, koju podupiru brojne građanske i strukovne udruge, sindikati, vjerske zajednice, obitelji i pojedinci, organizirala je od 21. 9. do 5. 10. 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma na kojem bi građani RH odlučili žele li da se u Ustav RH unesu načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.
Građani su mogli zatražiti raspisivanje referenduma koji bi pridonio promjenama načina upravljanja Hrvatskom, te omogućio da u Hrvatski sabor mogu ući sposobni i pošteni ljudi više odgovorni biračima, a ne toliko stranačkim oligarhijama.
Tražilo se da u čl. 73. Ustava RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornog praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, tražilo se također da izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno 3 000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Uloga Šeksa i Bauka
Referendum o promjeni izbornog sustava nikad nije održan jer je SDP-ov ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača i da nije prikupljen dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Naime, UiO je prikupila 380 tisuća potpisa.
‘Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud’, rekao je tada Bauk.
‘Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj’, rekao je tada Vladimir Šeks (HDZ). Također, za Dnevnik.hr je rekao kako bi volio da inicijativa “U ime obitelji” ne prikupi dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakonodavstva.
“Iluzija je vjerovati da se ustavnim promjenama, referendumskim inicijativama ili izmjenama izbornog zakonodavstva može povećati utjecaj građana na cjelokupnu politiku ili stranačke elite.”, kazao je tada Šeks.
SDP-ov ministar Arsen Bauk je uspio spriječiti održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je Baukova tvrdnja o broju glasača netočna. Prema službenim statistikama u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište je imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, mogućih birača, što znači da je 380 tisuća bio dovoljan broj potpisa za održavanje referenduma.
Još jedan zaustavljeni referendum
GI Narod odlučuje tijekom 2018. skupila je i predala Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za dva referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav. Unatoč velikom broju potpisnika, i ova inicijativa se suočila s brojnim preprekama i opstrukcijama, a zahtjev je odbijen zbog navodno nedovoljnog broja potpisa koji se nisu mogli provjeriti.
Sumnje u transparentnost postupka provjere potpisa i odbijanje zahtjeva za raspisivanje referenduma potaknula je vijest kako je Terezija Marić, koja se nalazila na čelu Povjerenstva za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa, uključena u Uskokovu istragu o bivšoj tajnici Ministarstva uprave Josipi Rimac vezano uz namještanje polaganja državnih ispita odabranim kandidatima.
Na sastanku održanom 27. studenog 2018. u Apisu članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, dr. Natalija Kanački, zatražila je uvid u kontrolne liste, na što je predsjednica povjerenstva bivšeg ministra Kuščevića koji je uključen u niz nekretninskih afera, Terezija Marić, izričito rekla da je uništila kontrolne liste, stoga nije bila moguća stvarna kontrola navodno nevažećih potpisa skupljenih za dva referendumska pitanja.
Prvo referendumsko pitanje odnosilo se na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem. Drugo referendumsko pitanje odnosilo se na zastupnike nacionalnih manjina i to tako da oni odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa